Iako su prije svega šest mjeseci, potaknute izdavanje narodnih obveznica i trezorskih zapisa, banke blago podigle kamatne stope na oročenu štednju, veselje građana nije dugo potrajalo. Naime, novčarske se institucije sad odlučuju ponovno postupno smanjivati kamate.
Hrvatska poštanska banka počela je prva s podizanjem kamatnih stopa još potkraj prošloga listopada. S kamatom od tri posto na rok od 12 mjeseci uspjela je skupiti više od milijardu eura novih depozita. No, uvjeti su se promijenili. Naime, očekuje se da će Europska središnja banka sniziti kamatnu stopu na depozite, što je bio glavni alat u borbi protiv inflacije. Kako ona popušta, visoke kamatne stope više nisu produktivne.
Sukladno nekakvim očekivanjima kretanja referentne kamatne stope Europske središnje banke sada najvišu kamatnu stopu od 3 posto nudimo na rok od 6 mjeseci, dok na rok oročenja od 12 mjeseci nudimo kamatnu stopu od 2,3 posto, rekao je za HRT predsjednik Hrvatske poštanske banke, Marko Badurina.
Slična je priča i u Erste banci koja nije mijenjala kamatne stope na depozite od studenog, ali sad bi mogla. “Ne može se isključiti da će biti nekih korekcija s obzirom koji je model štednje u pitanju i koja je ročnost u pitanju, ali generalno gledano to će ovisiti o tome kako će se tržišne okolnosti odvijati u nastavku godine”, poručio je Dario Gabrić, glasnogovornik Erste banke.
Bot će promjena i kod kredita
Ovaj je, za štediše nepovoljan trend zahvatio većinu banaka u Hrvatskoj. To pokazuju u podaci Hrvatske udruge banaka o prosječnoj kamatnoj stopi na nova oročenja. Prosječna kamatna stopa na oročene depozite u studenom prošle godine iznosila je 2,35 posto, a sad je na razini od oko dva posto.
Tome je djelomično kumovalo i ponašanje klijenata banaka koji nisu selili svoje depozite drugdje u potrazi za višim kamatama, već su ostali vjerni svojim matičnim bankama. “Kamate su već sada u nekim segmentima pale, znači tržište je već u očekivanju smanjenja kamatnih stopa. Tržište je to, kao što mi kažemo ugradilo u cijene, rekao je guverner HNB-a, Boris Vujčić.
Europska središnja banka će, pak, snižavati kamatne stope postupno, ovisno o smirivanju inflacije, ali i gospodarskom rastu u eurozoni. S obzirom na to da je, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa godišnje inflacije u travnju 3,7 posto, s tendencijom pada, a da je Europska komisija iznijela procjene da bi hrvatsko gospodarstvo trebalo rasti za 3,3 posto, niže kamate na depozite su neminovne. No, još nije sasvim jasno kako će sve utjecati na depozite i kredite u Hrvatskoj.
