Nikada nije previše upozorenja o tome koliko je za ljetnih vrućina opasno ostaviti dijete ili životinju u automobilu. Svjesnost o opasnosti još je veća kada znamo koliko se brzo temperatura u automobilu može popeti do vrijednosti opasnih po život.
Samo u SAD-u svake godine u prosjeku 37-ero djece umre jer su bila ostavljena u vrućim automobilima. Kako bi povećali svjesnost ljudi o tome koliko je vrućina u automobilima opasna, znanstvenici su istražili koliko je potrebno različitim tipovima automobila da se ugriju kada je vruć dan.
Rezultati alarmiraju na maksimalan oprez: unutar jednog sata temperatura u automobilu parkiranom na suncu na 35 ili više stupnjeva porasla je do prosječnih 47 Celzijevih stupnjeva.
Kontrolna ploča u automobilu bila je još više vruća s prosječnih 69 stupnjeva, volan s 53 stupnja, dok su se sjedala zagrijala do prosječnog 51 Celzijeva stupnja.
U automobilima parkiranima u sjeni temperatura je bila niža, ali i dalje vrlo visoka. Nakon jednog sata unutrašnjost automobila zagrijala se do 38 stupnjeva, kontrolna ploča do 48 stupnjeva, volan do 42 stupnja, dok su se sjedala u prosjeku zagrijala do 41 stupnja.
Svi smo doživjeli situaciju kada smo se za vrućeg dana vratili u automobil i jedva mogli dotaknuti volan. Zamislite kako je onda djetetu ili životinji koji ostanu zarobljeni u automobilu koji je postao pećnica, apelira Nancy Selover, klimatologinja sa Sveučilišta u Arizoni. Znanstvenica dodaje da svatko tko sjedi u autu, naravno, diše i da sa svakim dahom ispušta vlagu u vozilo.
Izdišu vlagu u zrak, a što je veća vlaga u zraku, osoba se teže može rashladiti znojenjem jer se znoj ne isparava tako brzo, objašnjava Selover.
Kada dolazi do toplinskog udara?
Istraživači su u studiji koristili šest vozila: dva identična srebrna ekonomična automobila, dva identična srebrna sedana srednje veličine i dva identična srebrna manja kombija. Zatim su na tri različita ljetna dana u gradu Tempeu u Arizonu pratili temperaturu u parkiranim automobilima ostavljenima na suncu i u sjeni.
