spot_img
spot_img
N24ZdravljePrevencija moždanog udara: Hrana i vitamini koji mogu pomoći

N24-ZDRAVLJE

Prevencija moždanog udara: Hrana i vitamini koji mogu pomoći

PODIJELITE ČLANAK

Rizik od moždanog udara smanjit ćete zdravim životnim stilom i prehranom u kojoj dominiraju žitarice, mnogo voća i povrća, nezasićene masti iz maslinovog ulja i plave ribe, te niskomasni mliječni proizvodi. Uz to, zeleni čaj dokazano smanjuje rizik od bolesti krvnih žila mozga, čije začepljenje i uzrokuje moždani udar.

Mozak je najznačajniji organ u tijelu jer upravlja svim tjelesnim funkcijama. Krvlju se opskrbljuje putem dvije karotidne arterije, koje prolaze kroz vrat te dvije vertebralne, kralježničke, arterije. To su četiri glavne krvne žile koje mozgu osiguravaju kisik i hranjive tvari, a međusobno su povezane krvnim spletom, koji može nadoknaditi nedostatke uzrokovane smetnjama u protoku krvi, bilo koje od četiri glavne žile.

Ponekad se međutim, ne može dovoljno brzo uspostaviti ponovna ravnoteža dotoka hranjivih tvari i kisika te zbog nastalog začepljenja u nekoj od glavnih žila ili njenih većih ogranaka, dolazi do potpunog prekida opskrbe pojedinih moždanih područja. To je stanje moždanog udara, koji se još naziva moždani infarkt, moždana kap, apopleksija, cerebrovaskularni inzult ili “šlag”.

Moždani udar dugo se povezivao isključivo sa starijom dobi, međutim, suvremene epidemiološke studije pokazuju da se radi o rastućem problemu današnjice, čija se dobna granica oboljelih pomiče prema sve mlađoj životnoj dobi.  Moždani udar može biti uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju (ishemijski moždani udar) ili puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo (hemoragijski moždani udar). Oko 85 posto moždanih udara su ishemijski, a oni mogu biti posljedica stvaranja ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju ili ugruška koji je nastao na drugom mjestu te je krvnom strujom doputovao i zaglavio se u moždanoj arteriji.

Čimbenici rizika za razvoj cerebrovaskularne bolesti

Mnogi čimbenici rizika dovode do nastanka moždanog udara. Na neke, kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe nije moguće utjecati. Na drugu skupinu čimbenika, može se uvelike utjecati i na taj način značajno smanjiti rizik od pojave moždanog udara ili stanja koja mu prethode.

Stil života i način prehrane utječu na čimbenike rizika, koji su zajednički za razvoj bolesti srca i krvnih žila, kao i za pojavu moždanog udara. Glavni čimbenici su poremećene razine masnoća u krvi, povišen krvni tlak, bolesti srca, dijabetes, pretilost, pušenje, tjelesna neaktivnost, izloženost kroničnom stresu i visoka razina homocisteina.

Povećane razine masnoća u krvi, hiperkolesterolemija, hipertrigliceridemija ili kombinirana hiperlipidemija, dovode do gomilanja suvišnih masti na stijenkama krvnih žila i posljedično do nastanka ateroskleroze. Ovo stanje karakterizira zadebljanje stijenke krvnih žila, čime se gubi žilna elastičnost, a u većini slučajeva prethodi moždanom udaru. Uz prehranu s prevelikim udjelom zasićenih masnoća, razvoju ateroskleroze pogoduje i pretilost, hipertenzija te pušenje.

Dodaci prehrani za krvne žile

Rezultati brojnih istraživanja dokazali su povoljan učinak antioksidansa, prvenstveno biljnih sterola, vitamina i minerala, na zdravlje krvožilnog sustava. Zajedno s omega – 3 masnim kiselinama i prehrambenim vlaknima, ove tvari smanjuju apsorpciju kolesterola, snižavaju vrijednosti triglicerida u krvi i povišenog krvnog tlaka, te doprinose čvrstoći i elastičnosti krvnih žila.

Povoljno djelovanje omega-3 masnih kiselina na zdravlje srca i krvožilja iznimno je dobro dokumentirano znanstvenim dokazima. Poznato je djelovanje omega-3 masnih kiselina na smanjenje razine triglicerida u krvi, smanjenje rizika stvaranja krvnih ugrušaka i smanjenje povišenog krvnog tlaka.

Dokazani kardioprotektivni učinak omega -3 masnih kiselina postiže se već pri dozi od 1 g dnevno, a pritom valja odabirati proizvode s visokim udjelom EPA i DHA masnih kiselina. Osim dodataka prehrani koji predstavljaju koncentrirani izvor omega-3, jedini značajan izvor ovih dragocjenih masnih kiselina je riba, posebice masna riba iz sjevernih mora te alge.

Beta karoten je snažan antioksidans koji je ujedno preteča vitamina A. Budući da štiti LDL kolesterol od oksidacije, ima preventivni učinak na bolesti srca. Rezultati studija ukazuju da adekvatan unos vitamina A i E te likopena i beta – karotena igra važnu ulogu u prevenciji nastanka ateroskleroze. Smatra se da zaštitni učinak navedenih tvari leži u njihovom snažnom antioksidativnom djelovanju koje sprječava nastanak aterosklerotskih plakova.

Prehrana i stil života

Kako bi se smanjio rizik nastanka ili ponovnog moždanog udara treba prijeći na zdrav način prehrane u kojoj dominiraju žitarice, mnogo voća i povrća, nezasićene masti iz maslinovog ulja i plave ribe, te niskomasni mliječni proizvodi. Ove preporuke uklapaju se u model mediteranske prehrane, koja se preporučuje i kod bolesti srca.

Opće preporuke uključuju konzumiranje više manjih obroka.

Unos hrane trebalo bi raspodijeliti u najmanje 3 ili idealno 5 obroka dnevno. Na taj način izbjegava se gladovanje koje obično ima za posljedicu prejedanje i unos nekvalitetne hrane. Unos masti potrebno je ograničiti na 30 posto dnevne kalorijske vrijednosti, od čega nezasićene masnoće trebaju činiti oko 25 posto ukupno unesenih masnoća. Mlijeko i mliječne proizvode treba birati sa smanjenim udjelom masnoće i izbjegavati konzumiranje punomasnih sireva (45% m.m.).

Kao izvor kvalitetnih bjelančevina preporučuje se perad, riba, krto meso te nemasni sir (npr. svježi kravlji sir). Prilikom konzumiranja mesa preporučljivo je ukloniti sve vidljive masnoće, jer meso ionako sadrži dovoljnu količinu masnoća u naizgled nemasnim dijelovima.

PODIJELITE ČLANAK

NAJNOVIJE

spot_img
Pročitajte još
spot_img
spot_img