Završetak zime i dolazak toplijih dana s proljećem i ljetom označava početak sezone godišnjih odmora, te učestalih druženja i aktivnosti na otvorenom. Upravo u tome razdoblju ljudi su znatno više izloženi sunčevom zračenju, a naročito djeca koja su iznimno fotoosjetljiva.
Zbog čega nam je potrebno sunčevo zračenje, koji su utjecaji pretjeranog i neopreznog izlaganja te kako se najbolje zaštititi sebe i svoje najmlađe saznat ćete u nastavku.
Naime, izlaganje suncu je neophodno za naše zdravlje i metaboličke procese (npr. sinteza vitamina D), ali istovremeno može imati negativne posljedice na kožu. Pretjerano izlaganje suncu, kratkoročno i dugoročno može oštetiti kožu te uzrokovati opekline, prerano starenje kože, hiperpigmentacije i alergijske reakcije, pa čak i dovesti do ozbiljnih stanja kao što je karcinom kože. Izbjegavanje sunčeva zračenja može pak dovesti do nedostatka vitamina D u organizmu. Za sintezu vitamina D dovoljno je izlagati suncu manju površinu kože (npr. lice i ruke) pet do trideset minuta dnevno. Kod izrazito tamne kože potrebno je povećati izlaganje suncu da bi se postigla sinteza vitamina D kao kod osobe svijetlije puti! Stoga, sa sigurnošću možemo tvrditi da sunčanje u umjerenim količinama zapravo predstavlja važan izvor zdravlja kojemu se treba promišljeno pristupiti.
Osnovna prevencija svih oblika fotooštećenja je odgovorno ponašanje na suncu, uz pravilnu zaštitu od sunčevog zračenja. Pravilna fotozaštita je važna tijekom cijele godine za sve dobne skupine, naročito u proljeće i ljeto kada je sunčevo zračenje intenzivnije. Svjetlost koju sunce emitira sastoji se od infracrvenog (IR), ultraljubičastog (UV) i vidljivog dijela spektra.
Kako bi spriječili negativne posljedice koje sunčeve zrake mogu imati na kožu čovjeka, neophodno je pridržavati se nekoliko sljedećih smjernica: izbjegavanje izlaganja suncu, posebno između 10 i 16 sati, praćenje UV indeksa, nošenje fotoprotektivne odjeće (fotoprotektivna odjeća ima oznaku UPF), nošenje lagane odjeće (najbolje je da odjeća bude široka i pamučna – posebno pripaziti na vrat i dekolte), nošenje sunčanih naočala koje udovoljavaju europskim standardima označene su znakom CE, nošenje kapa i šešira, postupno izlaganje suncu kako bi se osigurala potrebna pigmentacija, uzimanje dovoljno tekućine, njegovanje kože nakon izlaganja suncu laganim hidratantnim kremama/losionima, te primjena fotoprotektivnih sredstava, odnosno krema za zaštitu od sunca. Djecu i adolescente posebno zaštitite od sunca, a dojenčad ne izlažite suncu!
Izbjegavajte sunčanje ako imate puno mladeža, zaštitna sredstva nanosite već kad je UV indeks 5, te u slučaju opeklina nikako se ne izlažite suncu dok ne prođu. Uvijek nanesite dovoljnu količinu zaštitnog sredstva 30 minuta prije izlaganja suncu, te postupak ponavljajte svaka dva-tri sata, a posebno nakon kupanja, te kod pojačanog znojenja. Ako uzimate neke lijekove, svakako upitajte liječnika ili farmaceuta mogu li ti lijekovi izazvati fotosenzitivnost i pojačati osjetljivost na ultraljubičasto zračenje.
Kako bismo se zaštitili od štetnih UV zraka, odabir odgovarajućeg SPF (Sun Protection Factor- Faktor zaštite od sunčevog zračenja) proizvoda je ključan korak. Dakle, SPF označava koliko se dugo možemo izlagati suncu sa zaštitnim sredstvom bez opasnosti od opeklina u odnosu na izlaganje bez zaštite. Velika većina oštećenja kože uzrokovanih suncem dolazi od UV zraka, i to UVA i UVB zraka. U proizvodima za zaštitu od sunca nalazimo dvije vrste filtera: mineralne i kemijske. Mineralni filteri baziraju se na fizičkom blokiranju i odbijanju štetnih UV zraka te raspršivanju sunčeve svjetlosti. Kemijski filteri se, za razliku od mineralnih filtera upijaju u kožu gdje se apsorbiraju i pretvaraju u toplinsku energiju koju otpuštaju iz kože. Također, bitno je naglasiti da niti jedan proizvod za zaštitu od sunca nema stopostotnu zaštitu!
Kod djece, osobama s osjetljivom kožom, osoba sklonih alergijskim reakcijama preporuka je koristiti mineralne filtere, jer kemijski filteri kod ovakvih osoba mogu izazvati alergije i osjetljivost kože.
Veliku pozornost potrebno je pridati zaštiti djece. Kada govorimo o zaštiti dječje kože preporuke su sljedeće: za vrijeme najintenzivnijeg sunčevog zračenja (11-16h) treba boraviti u zatvorenim prostorima, a boravak na otvorenom ograničiti na najmanju mjeru, oblačite im svijetlu odjeću (majice, hlačice), naočale, šeširiće, čak i u hladu, obilno nanosite sredstvo za zaštitu od sunca s visokim UVA-UVB zaštitnim faktorom te nanošenje ponavljajte svaka 2 sata. Za djecu bi najbolje bilo koristiti proizvode koji sadrže mineralne filtere (sa zaštitnim faktorom 50+) jer je najmanja vjerojatnost iritacija, te ga nanositi u debelom sloju. Najprikladnija mjera fotozaštite za djecu mlađu od šest mjeseci jeste izbjegavanje izlaganja izravnom sunčevom zračenju. Toj djeci se ne preporučuje nanošenje proizvoda za zaštitu od sunčevog zračenja, jedino u iznimnim slučajevima kada je izlaganje suncu neizbježno, treba proizvod nanijeti samo na izložena područja (eventualno na manja područja-lice i ruke). Nadalje, boravak u hladu ili sjeni ne pruža dovoljnu zaštitu od sunca (više od 80% UV zraka prolazi kroz oblake). Dojenčad i malu djecu nije poželjno izlagati izravnom sunčevom svjetlu, jer sunčane opekline kod male djece mogu biti vrlo opasne.
Praktična mjera za nanošenje na lice i vrat je količina od dva prsta kreme. To bi značilo da na ispruženi kažiprst i srednji prst istisnete ravnu crtu kreme – to predstavlja količinu koju je potrebno nanijeti na lice i vrat. Proizvode biramo s obzirom na tip/stanje kože i praktičnost. Dostupni su različiti proizvodi u vidu spreja, krema, losiona itd. Stikovi su odlični za područja kao što su npr. nos i usnice. Također, potrebno je obratiti pažnju na uši, vrat i gornji dio šake.
Proizvode otvorene duže vrijeme (npr. od prošle godine) nije preporučljivo upotrebljavati jer ne pružaju adekvatnu zaštitu. Umjetne izvore svjetlosti – solarije, potrebno je izbjegavati.
Stoga, brinite o svojoj koži i sunčajte se oprezno!
Autor teksta: Maja Petrović, magistar farmacije.
