Batat ili slatki krumpir je sve popularniji u Europi, ali mnogi za njega još nisu čuli. Batat je kao i krumpir podrijetlom iz Južne Amerike. Boja batata može biti bijela, ljubičasta ili narančasta. Agronomi su zaključili da bi uzgajanje batata bilo isplativo i na našem području.
Budući da uzgajanje batata još nije rašireno, a ima potražnje za ovim povrćem, oni koji se bave uzgajanjem batata tvrde da zarađuju i po 10 tisuća eura po hektaru.
Batatu odgovaraju suhi dani tijekom ljetnih mjeseci, a može izdržati i temperature do 50 Celzijevih stupnjeva. S druge strane ne paše mu hladnoća. Puno je otporniji na štetočine od krumpira, pa se za njegov uzgoj gotovo ni ne rabe pesticidi.
Kako se uzgaja
Sadnja batata počinje tijekom lipnja. Batat je spreman za vađenje otprilike četiri mjeseca nakon sadnje. Znak zrelosti je da iz biljke počne curiti bijeli sok. Jedna biljka daje i do tri kilograma jestivog gomolja. U komercijalnoj proizvodnji po hektaru se može uzgojiti 20 do 50 tona. Čak i listovi batata su jestivi, a njihova berba je moguća cijele godine.
Nasade za batate trebalo bi pripremiti krajem zime kako bi do početka svibnja bili spremni za sadnju. Za rast batata nije potreban nikakav poseban supstrat. Batat se na istom mjestu može saditi svake četiri godine. Sadi se na gredice visine 40 centimetara, razmak između biljaka treba biti 30 centimetara, a razmak između redova 1,5 metar.
Korijen treba razmrsiti i skratiti da bi plodovi bili pravilnijeg oblika. Nakon sadnje nasade treba umjereno zalijevati narednih dana, no batat inače ne podnosi veću količinu vode, pa treba biti pažljiv.