spot_img
spot_img
N24Vijesti2023. će biti najtoplija godina u povijesti

N24-ZANIMLJIVOSTI

2023. će biti najtoplija godina u povijesti

PODIJELITE ČLANAK

Znanstvenici Europske unije priopćli su u srijedu da će 2023. biti najtoplija godina u povijesti jer je globalna srednja temperatura za 11 mjeseci ove godine dostigla najvišu rekordnu razinu, 1,46 stupnjeva Celzijevih iznad prosjeka iz razdoblja 1850. – 1900. godine.

Rekord dolazi u vrijeme dok su vlade u maratonskim pregovorima o tome da li da, po prvi put, na summitu COP28 u Dubaiju postupno ukinu upotrebu uglja, nafte i plina koji emituju CO2, glavni izvor emisija zagrijavanja.

Temperatura za razdoblje siječanj – studeni 2023. bila je za 0,13 stupnjeva Celzijevih viša od prosjeka za isto razdoblje 2016. godine, trenutno najtoplije kalendarske godine, priopćila je služba za klimatske promjene Copernicus (C3S).

Studeni 2023. bio je najtopliji studeni na globalnoj razini, s prosječnom temperaturom prizemnog zraka od 14,22 stupnjeva Celzijevih, 0,85 stupnjeva iznad prosjeka za studeni u razdoblju 1991-2020. i 0,32 stupnja Celzijeva iznad prethodnog najtoplijeg studenog 2020. godine, dodao je Copernicus.

– Ova godina sada ima šest mjeseci obaranja rekorda i dvije sezone obaranja rekorda.

Izuzetne globalne studene temperature, uključujući dva dana toplija od 2 stupnja Celzijeva iznad predindustrijske, znače da je 2023. najtoplija godina u zabilježenoj povijesti – izjavila je zamjenica ravnateljica C3S Samantha Burgess.

Jesen u razdoblju rujan – studeni također je najtoplija zabilježena na globalnoj razini s velikom razlikom, s prosečnom temperaturom od 15,30 stupnjeva, 0,88 stupnjeva iznad prosjeka, priopćili su znanstvenici iz EU.

– Sve dok koncentracije stakleničkih plinova rastu, ne možemo očekivati drugačije rezultate od onih koje smo vidjeli ove godine. Temperatura će nastaviti da raste, kao i uticaji toplotnih valova i suša. Dostizanje neto nule što je prije moguće je efikasan način da se upravlja našim klimatskim rizicima – dodao je ravnatelj C3S, Carlo Buontempo.

Napori zaostaju da se ispuni cilj Pariškog sporazuma iz 2015. da se globalni porast temperature zadrži ispod dva stupnja Celzijeva iznad predindustrijskih razina, iznad kojih znanstvenici upozoravaju na ozbiljan utecaj na vremenske prilike, zdravlje i poljoprivredu.

EU ima jednu od najambicioznijih politika prema klimatskim promjenama među velikim svjetskim ekonomijama, nakon što je donijela zakone za postizanje cilja do 2030. za smanjenje neto emisija za 55% u odnosu na razine iz 1990. godine, što analitičari tvrde da je minimum potreban za postizanje neto nulte emisije do 2050. godine, prenosi Reuters.

PODIJELITE ČLANAK

NAJNOVIJE

spot_img
Pročitajte još
spot_img
spot_img