Bosna i Hercegovina i dalje se suočava s ozbiljnim izazovima kada je riječ o zaštiti stanovništva od poplava i klizišta. Iako su katastrofe iz 2014. i 2024. godine pokazale koliko prirodne nepogode mogu biti razorne, pitanje spremnosti institucija za novu veliku krizu i dalje je otvoreno.
Prema analizi koju je objavio Klix.ba, ključni problemi odnose se na nedovoljnu prevenciju, slabosti u sustavu ranog upozoravanja i nedovoljnu opremljenost pojedinih lokalnih službi civilne zaštite.
Poplave koje su ostavile teške posljedice
Velike poplave u svibnju 2014. godine pogodile su 73 općine u BiH. Prema podacima navedenima u izvješću o oporavku, život je izgubila 21 osoba, a oko 90.000 ljudi moralo je napustiti svoje domove.
Deset godina poslije, u listopadu 2024., bujične poplave i klizišta pogodili su Jablanicu, Konjic, Kiseljak, Fojnicu i Kreševo. U toj katastrofi poginulo je 27 osoba, među kojima 19 u Donjoj Jablanici.
Ove tragedije ponovno su otvorile pitanja prevencije, odgovornosti i učinkovitosti sustava zaštite i spašavanja.
Upozorenja postoje, ali nema jedinstvenog sustava uzbunjivanja
Jedan od problema na koji se upozorava jest činjenica da Bosna i Hercegovina nema nacionalni sustav upozoravanja stanovništva putem mobilnih mreža. Zbog toga građani informacije o opasnostima često dobivaju posredstvom medija.
Direktor Federalne uprave civilne zaštite Aldin Brašnjić istaknuo je da su određeni pomaci ostvareni u opremanju službi i koordinaciji, ali da lokalne zajednice još trebaju unaprijediti svoje kapacitete za odgovor na prirodne nepogode.
Federalna uprava civilne zaštite nabavila je opremu za intervencije, uključujući agregate i pumpe, te formirala specijalizirane jedinice za spašavanje. Ipak, opremljenost i spremnost lokalnih službi ostaju važan dio ukupne sigurnosti stanovništva.
Više od 8.500 registriranih klizišta
Posebnu zabrinutost izaziva opasnost od klizišta. Prema izjavi Aldina Brašnjića na području Federacije BiH registrirano je više od 8.500 klizišta.
Stručnjaci upozoravaju da zaštita ne može počivati samo na reakciji kada se nepogoda već dogodi. Potrebno je redovito održavati riječna korita, pratiti rizična područja i provoditi preventivne mjere u prostornom planiranju.
Akademik i stručnjak za geoekologiju i hidrologiju Muriz Spahić naglašava važnost kvalitetnog sustava praćenja padalina i vodostaja. Mjerne postaje moraju biti pravilno raspoređene, tehnički opremljene i povezane kako bi se podatci mogli pravodobno razmjenjivati i analizirati.
Takav sustav omogućio bi ranije prepoznavanje opasnosti i pravodobnije upozoravanje stanovništva, posebno na područjima izloženima bujičnim poplavama.
Prevencija kao najvažniji korak
Stručnjaci poručuju da se o zaštiti od poplava mora voditi računa tijekom cijele godine, a ne samo kada stignu upozorenja o obilnim padalinama.
Redovito održavanje vodotoka, nadzor rizičnih lokacija, ulaganje u civilnu zaštitu i bolja suradnja institucija važni su preduvjeti za smanjenje posljedica budućih nepogoda.
Iskustva iz prethodnih katastrofa pokazuju koliko su pripremljenost, pravodobno upozoravanje i koordinirano djelovanje važni za zaštitu ljudskih života i imovine. Pitanje koje ostaje jest hoće li potrebne mjere biti provedene prije nego što se BiH ponovno suoči s velikim poplavama.
