Vlasti u BiH nisu se uspjele izboriti s velikim zagađenjem zraka u zemlji, koje svake godine ubija na tisuće ljudi i šteti zdravlju tisuće drugih, navodi organizacija “Human Rights Watch” (HRW) u opširnoj analizi o posljedicama zagađenja zraka po zdravlje ljudi. Kako navode, procjenjuje se da godišnje 3.300 ljudi u zemlji prijevremeno umre zbog izloženosti zagađenom zraku.
Sezona grijanja je blizu. Ona je ujedno i razdoblje kada se naša država nalazi na vrhu neslavne liste najzagađenijih zemalja u svijetu, a vlasti iz godine u godinu ništa ne rade na rješavanju ovog problema.
Predsjednik Udruženja “Eko akcija” Anes Podić rekao je za Avaz kako političke elite u našoj zemlji ne zanimaju stvarni problemi građana.
– Političari, nažalost, uspijevaju skrenuti pažnju na ove nekakve teme od kojih se životi nakon rata ne gube. Zagađeni zrak nas ubija, ne ubija nas ustavno uređenje – kaže Podić.
Kao primjer navodi Sarajevsku županiju, u kojoj je glavni izvor zagađenja loženje, odnosno grijanje domaćinstava.
– Loše peći su veliki izvor emisija i to se da vrlo lako riješiti zamjenom peći, što uopće nije neki veliki novac. Međutim, ove godine je SŽ izdvojio 0 KM za zamjenu peći. Znači, naša najbogatija zajednica, koja ima budžet veći od milijardu, izdvojila je praktično ništa za rješavanje najvećeg izvora zagađenja u SŽ. A u ostalim županijama je situacija još gora, u RS se čak ne objavljuju ni mjerenja kvaliteta zraka niti rade kako treba – naglašava Podić.
Umirovljeni stručnjak za kvalitetu zraka koji desetljećima prati situaciju u glavnom gradu BiH Aleksandar Knežević kaže kako Sarajevo ima 40.000 sobnih peći, a one nisu adekvatne za naš ugljen.
– Mi uvozimo peći koje su prilagođene za ugljen koji je u zapadnoj Europi, a naš je specifičan, ima manju kaloričnu vrijednost, a više isparivih materija. Mi smo u Sarajevu sedamdesetih godina proveli obuku građana kako ložiti sobne peći. U Sarajevu je 1971. godine tiskano 70.000 knjižica kako ložiti sobne peći, svako dijete u školi je dobilo tu knjižicu. Danas nemate ni laboratorij ni institut koji bi vršili istraživanje. Nitko ne daje prijedlog mjera, tako da su ljudi, iako siromašni, veliki rasipnici energije – kaže Knežević.
Na istraživanje HRW-a reagiralo je i Veleposlanstvo SAD u BiH. Oni su poručili kako zagađenje ne poznaje županijske i entitetske granice.
– Bh. dužnosnici moraju raditi zajedno na smanjenju upotrebe ugljena i poboljšanju upravljanja kvalitetom zraka. Poboljšana funkcionalnost vlada može spasiti živote – poručili su iz Veleposlanstva SAD na društvenim mrežama.
