Tri i pol desetljeća nakon sloma istočnog bloka, zemlje koje su ga činile i potom pridružile Europskoj uniji trebale bi po životnom standardu sustići, pa čak i prestići stare članice EU s juga Europe, navodi se u najnovijim projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda.
Tako bi Slovenija do 2029. godine po bruto društvenom proizvodu trebala nadmašiti Italiju, ako se uzme u obzir kupovna moć građana i trenutni paritet cijena. Hrvatska bi se, pak, trebala približiti Španjolskoj, Litva također, a Poljska će blago zaostajati, piše Bloomberg Adria.
Iako proces ekonomskog razvoja nije tekao kako se predviđalo zbog turbulencija u devedesetima te dvije velikih kriza, ostvarenjem ovih projekcija ostvarilo bi se obećanje i povećanju bogatstva zemalja koje su postale članice Europske unije nakon 2004. godine.
Na krilima novca iz EU
Nedostatak konvergencije se, naime, vidi kod Srbije, Sjeverne Makedonije te Bosne i Hercegovine upravo stoga što nisu u Europskoj uniji. Treba reći i kako su sve “nove” članice EU prihvatile euro kao svoju nacionalnu valutu, što također značajno utječe na njihova gospodarstva i životni standard.
Ipak, činjenica da bi neke stare članice EU mogle ekonomski posustati u usporedbi s novima je djelomično prividna. Naime, zemlje srednje i istočne Europe zabilježile su rast proizvodnje zahvaljujući stranim investicijama te pristupu tržištu i fondovima EU. S druge strane, gospodarski rast Italije je usporio.
Povoljniji ekonomski pokazatelji odrazili su se i na demografske okolnosti. Naime, sve je očitije smanjenje iseljavanja radnog stanovništva u potrazi za višim plaćama na zapadu. Vlade spomenutih zemalja, također, drže da bi im povoljan ekonomski zamah mogao osigurati veći utjecaj prilikom lobiranja u Bruxellesu.
