Plavi vlak bio je vlak kojem je putovao Josip Broz Tito. To je bilo vozilo luksuznog dizajna koje je bilo korišteno primarno u protokolarne svrhe. Do Titove smrti bio je korišten samo za prijevoz državnika, diplomata i političkih dužnosnika. Nakon Titove smrti prenamijenjen je u komercijalne svrhe.
Lokomotiva 11-015 sagrađena je u Budimpešti, a kompoziciju plavog vlaka vukla je od 7. ožujka 1947. do 2. kolovoza 1975. godine. Na Glavnom kolodvoru u Zagrebu izložena je 28. srpnja 1982. godine u povodu Dana ustanka naroda i narodnosti Hrvatske te 90. obljetnice rođenja druga Tita. Ta lokomotiva tema je današnjeg članka zbog njenog iznenadnog nestanka 1992. godine.
Postavljanje su inicirali i proveli radnici željeznice i radnici tvornice Janko Gredelj. Plava lokomotiva je, navodi, sve do devedesetih godina prošlog stoljeća bila važan spomenik u kompleksu Glavnog kolodvora u Zagrebu, bila je odredište turističkih obilazaka grada, mjesto fotografiranja stranih delegacija i organiziranih posjeta školskih i vrtićkih grupa. Otisnuta je i kao centralni motiv na nekoliko serija razglednica te je bila jedan od motiva grada Zagreba i jedan od simbola povezanih s Josipom Brozom Titom.
Nestanak‘ lokomotive
Plava lokomotiva iznenadno je “nestala” 17. svibnja 1992. godine. U stvari su je s kolodvora premjestili u godinu ranije osnovan Željeznički muzej, o čemu unaprijed nitko nije obavijestio javnost.
O uklanjanju plave lokomotive pisao je jedino Vjesnik u članku “S kolodvora u muzej”. “Znamen Titovog vremena zamijenila je jedna od najstarijih parnjača”, napisali su.
U arhivskoj građi nema dokumentacije o odluci o premještanju lokomotive. Na mjesto plave lokomotive za šest dana je stigla crna lokomotiva Katica koja je u NDH bila korištena za prijevoz logoraša. Katica je otkrivena tek 1. srpnja u povodu 100. obljetnice Glavnog kolodvora.
Lokomitvu je zamijenila Katica koja je vozila logoraše
Ugledni muzeolozi bili su bijesni zbog premještanja Titove lokomotive, ali nisu bili zadovoljni ni preseljenjem Katice iz spomen-područja Danice, gdje je bila od 1981. godine.
Željeznički muzej otvoren je u Ulici grada Vukovara na broju 47. Osnovan je kao dio trgovačkog društva HŽ Infrastruktura d.o.o. i prema novom se Zakonu o muzejima vodi kao privatni muzej. Cilj je bio stvoriti nacionalni željeznički muzej koji će čuvati željezničku baštinu.
U to vrijeme član stručnog Odbora tog muzeja bio je kustos i povjesničar umjetnosti Antun Bauer, muzeolog i osnivač Gliptoteke, koji je u podrumu sačuvao brončani kip bana Josipa Jelačića nakon što je 1947. godine po nalogu tadašnje komunističke vlasti rastavljen i srušen.
