Sve više država uvodi ili razmatra ograničenja korištenja društvenih mreža za djecu i maloljetnike, a pitanje zaštite djece na internetu sve se češće postavlja i u Bosni i Hercegovini.
U pojedinim europskim državama osobe mlađe od 15 godina uskoro neće moći otvarati račune na pojedinim društvenim mrežama. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da bi potpuna zabrana mogla imati i neželjene posljedice te djecu usmjeriti prema manje poznatim i slabije reguliranim platformama.
Adi Pejdah iz Centra za sigurni internet ističe kako bi u BiH prije eventualne zabrane bilo potrebno uspostaviti kvalitetan pravni i institucionalni okvir. Poseban problem predstavljaju različiti zakoni i nadležnosti na državnoj, entitetskoj i razini Brčko distrikta.
Prema njegovu mišljenju, potrebno je unaprijediti zakonodavstvo i jasnije definirati područja poput digitalnog nasilja, vrbovanja djece putem interneta, elektroničkog uhođenja i seksualnog iznuđivanja na internetu.
Rejhana Dervišević, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, smatra da bi država prije svega trebala uskladiti svoje zakonodavstvo s europskim standardima u području digitalnih usluga i zaštite podataka.
Ona upozorava da sama zabrana ne bi nužno riješila problem jer djeca lako mogu pokušati zaobići dobna ograničenja, primjerice navođenjem pogrešne dobi prilikom registracije.
Naglasak na digitalnoj pismenosti
Stručnjaci zato sve više naglašavaju važnost medijske i digitalne pismenosti. Djecu je potrebno od najranije dobi učiti kako prepoznati rizične sadržaje, kritički procjenjivati informacije i sigurno koristiti internet.
Pejdah upozorava i na mogućnost da bi djeca nakon zabrane mogla prijeći na manje poznate platforme na kojima bi nadzor i reakcija institucija bili otežani.
Sličnog je mišljenja i Dalibor Tanić iz Vijeća roditelja Kantona Sarajevo, koji ističe važnost razgovora s djecom i osobnog primjera roditelja.
U Kantonu Sarajevo osnovne i srednje škole dobile su upute za izradu vlastitih pravilnika o korištenju mobitela. Prema tom modelu, svaka škola u suradnji s vijećem roditelja izrađuje pravila koja bi trebala regulirati korištenje mobitela tijekom nastave.
Psihologinja Senija Tahirović također upozorava da zabrane mogu imati kratkotrajan učinak. Prema njezinu mišljenju, važnije je kod djece razvijati samokontrolu i kritičko mišljenje kako bi se mogla odgovorno snalaziti u digitalnom prostoru.
Australija i Francuska već uvele ograničenja
Australija je prva država koja je zabranila korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina, a mjera je stupila na snagu u prosincu 2025. godine.
Francuska je u srpnju postala prva europska država koja je uvela zabranu za mlađe od 15 godina. Prema novom zakonu, od 1. rujna djeca mlađa od 15 godina neće moći otvarati račune na društvenim mrežama.
Ograničenja za mlađe korisnike postoje i u Brazilu, Indoneziji i Maleziji, dok su Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati također usvojili zakone koji bi trebali stupiti na snagu u narednom razdoblju.
Za BiH tako ostaje otvoreno pitanje može li se i na koji način uvesti dobno ograničenje, ali i bi li takva zabrana u praksi bila učinkovita. Stručnjaci posebno ističu potrebu za boljom zaštitom djece, obrazovanjem, digitalnom pismenošću i koordinacijom nadležnih institucija.
