Istraživanje škotskog Sveučilišta St. Andrews, koje je usporedilo razinu hidriranosti i reakcije organizma na nekoliko različitih pića, pokazalo je da voda ipak nije najbolji izbor, piše CNN. Otkrili su da voda – i negazirana i gazirana – prilično dobro obavljaju svoj posao u brzoj hidraciji tijela, ali napitci s malo šećera, masti ili proteinačine još bolji posao jer nas dulje održavaju hidriranima.
Razlog leži u tome kako naša tijela reagiraju na pića. Jedan od čimbenika je količina nekog pića: što više pijete, piće se brže prazni iz želuca i apsorbira u krvotok, gdje može razrijediti tjelesne tekućine i hidrirati vas, kaže Ronald Maughan, profesoru na Medicinskom fakultetu St. Andrews i autor studije.
Mlijeko je bolje od vode
Drugi faktor koji utječe na to koliko dobro piće hidrira odnosi se na njegov nutritivni sastav. Na primjer, utvrđeno je da mlijeko bolje hidrira od obične vode jer sadrži šećer laktozu, nešto proteina i malo masti, a sve to pomaže usporiti pražnjenje tekućine iz želuca i održava organizam hidriranim tijekom duljeg razdoblja.
Mlijeko također ima natrij, koji se ponaša poput spužve i zadržava vodu u tijelu, što dovodi do manje proizvodnje urina. Isto djeluju i rehidracijske otopine koje se koriste za liječenje proljeva. Oni sadrže male količine šećera, natrij i kalij, koji također mogu pomoći zadržati vodu u tijelu.
Ova nam studija govori što već znamo: elektroliti poput natrija i kalija pridonose boljoj hidraciji, dok kalorije u pićima rezultiraju sporijim pražnjenjem želuca i sporijim mokrenjem, rekla je Melissa Majumdar, registrirana dijetetičarka, osobna trenerica i glasnogovornica Akademije za prehranu i dijetetiku koja nije bila uključena u studiju.
Previše šećera nije dobro
Ali upravo kod šećera se priča komplicira. Naime, sokovi s puno koncentriranih šećera ne rade tako dobar posao hidracije kao oni s nižim udjelom šećera. Kako provode više vremena u želucu, sporije se prazne u usporedbi s običnom vodom, ali kad uđu u tanko crijevo visoka koncentracija šećera se razrjeđuje tijekom fiziološkog procesa koji se naziva osmoza. Ovaj proces zapravo povlači vodu iz tijela u tanko crijevo kako bi razrijedio šećere koje ova pića sadrže. A tehnički, sve što je unutar crijeva je izvan vašeg tijela.
Sokovi i gazirana pića ne samo da manje hidriraju, već tijelo opskrbljuju dodatnim šećerima i kalorijama koji nas neće toliko zasititi kao čvrsta hrana. Ako je izbor između vode i gaziranih napitaka, uvijek izaberite vodu, rekla je Majumdar.
Uostalom, naši bubrezi i jetra ovise o vodi kako bi tijelo riješili toksina, a voda također igra ključnu ulogu u održavanju elastičnosti i gipkosti kože. To je najjeftinija hidratantna krema koju ćete pronaći.
Alkohol djeluje kao diuretik, što uzrokuje više mokrenja, tako da kada su u pitanju alkoholna pića, hidracija će ovisiti o ukupnom volumenu pića.
Pivo bi rezultiralo manjim gubitkom vode nego viski, jer s pivom unosite više tekućine. Ipak jaka alkoholna pića će vas dehidrirati, a razrijeđena alkoholna pića neće, rekao je Maughan.
Kada je riječ o kavi, koliko će vas dobro hidrirati ovisi o količini kofeina. Obična kava s oko 80 miligrama kofeina, prema Maughanovu istraživanju, djelovala bi poput vode.
Konzumacija više od 300 mg kofeina, ili oko 2-4 šalice kave, može uzrokovati gubitak tekućine jer kofein uzrokuje blagi, kratkotrajni diuretski učinak. Vjerojatnije je da će se to dogoditi s nekim tko obično ne konzumira kofein, a to se može popraviti dodavanjem žlice ili dvije mlijeka.
n24.ba