Viši upravni sud savezne zemlje Hessen sa sjedištem u Kasselu donio je odluku koja bi mogla imati značajne posljedice za postupanje prema afganistanskim državljanima u Njemačkoj, posebno kada je riječ o supsidijarnoj zaštiti i zabrani deportacije.
Prema odluci suda, odrasli, zdravi i radno sposobni muškarci iz Afganistana u određenim okolnostima više ne mogu računati na supsidijarnu zaštitu samo zbog opće sigurnosne situacije u toj zemlji. Sud smatra i da za tu skupinu više ne postoje automatski uvjeti za zabranu deportacije.
Iako se presuda odnosi na konkretan slučaj jednog tražitelja azila, njezino obrazloženje moglo bi imati važnost i u drugim sličnim postupcima pred njemačkim sudovima.
Deseci tisuća Afganistanaca mogli bi biti obuhvaćeni
Prema podacima njemačke savezne vlade, krajem prošle godine za oko 117.500 Afganistanaca u Njemačkoj bila je na snazi zabrana deportacije, dok je oko 16.100 osoba imalo status supsidijarne zaštite.
Supsidijarna zaštita oblik je međunarodne zaštite za osobe koje ne ispunjavaju uvjete za izbjeglički status, ali bi se nakon povratka u matičnu zemlju mogle suočiti s ozbiljnom opasnošću za život ili tjelesni integritet. Takav status omogućuje boravišnu dozvolu i zaštitu od civila u Heratu.
Ipak, nova presuda ne znači da će svi navedeni ljudi automatski biti deportirani. Za svaku osobu potrebno je utvrditi postoje li individualne okolnosti koje bi spriječile njezin povratak.
Sud drugačije procijenio situaciju nakon dolaska talibana
U konkretnom slučaju Upravni sud u Wiesbadenu je 2021. godine tužitelju priznao pravo na zaštitu zbog tadašnje sigurnosne situacije u njegovoj matičnoj regiji Heratu, gdje se vodio oružani sukob između tadašnje afganistanske vlade i talibana.
Viši upravni sud u novoj je odluci zauzeo drugačije stajalište.
Predsjedavajući sudac 12. vijeća Martin Sander objasnio je da u Afganistanu od preuzimanja vlasti talibana u kolovozu 2021. više nema unutarnjeg oružanog sukoba koji bi opravdavao opću zaštitu civila.
Prema ocjeni suda, povremeni pogranični sukobi s Pakistanom i šire geopolitičke napetosti u regiji ne predstavljaju razinu opasnosti koja bi sama po sebi bila dovoljna za zaštitu civila u Heratu.
Na koga se odluka odnosi?
Sud je definirao skupinu za koju smatra da se može vratiti u Afganistan bez automatskog zaključka da bi ondje bila suočena s egzistencijalnom ugrozom.
Riječ je o odraslim, zdravim i radno sposobnim muškarcima koji govore barem jedan od službenih jezika Afganistana, socijalizirani su u afganistanskom kulturnom okruženju te imaju obiteljsku ili drugu društvenu mrežu podrške u zemlji.
Sud smatra da takve osobe, unatoč teškim ekonomskim i socijalnim uvjetima u Afganistanu, ne bi nužno bile dovedene u situaciju koja bi onemogućila njihov povratak.
Međutim, odluka ne znači da je pitanje deportacije automatski riješeno za sve osobe koje odgovaraju tom profilu. Njemačke vlasti i sudovi i dalje moraju razmotriti individualne okolnosti svakog slučaja.
Njemačka već radi na proširenju deportacija
Presuda dolazi u trenutku kada njemačka vlada već radi na proširenju deportacija u Afganistan.
Od promjene vlasti 2025. godine u Afganistan su deportirana 173 muškarca, dok njemačke vlasti pripremaju i proširenje povrataka na osobe koje nisu osuđivane za kaznena djela.
Njemačka je u lipnju ove godine postigla dogovor s predstavnicima talibanske vlasti o povećanju broja deportacijskih letova. U budućnosti bi mogla biti organizirana do tri čartera mjesečno.
Istodobno, njemačko Ministarstvo vanjskih poslova upozorava da se stanje ljudskih prava u Afganistanu od dolaska talibana na vlast kontinuirano pogoršava.
Reakcije na odluku su podijeljene
Odluku hesenskog suda pozdravio je unutarnjopolitički glasnogovornik zastupničkog kluba CDU/CSU-a Alexander Throm. Prema njegovu tumačenju, presuda potvrđuje da za određenu skupinu afganistanskih državljana više ne postoji opća prepreka povratku.
Organizacije za ljudska prava, među kojima su Amnesty International i Pro Asyl, kritizirale su takav pristup. Upozoravaju na tešku humanitarnu situaciju u Afganistanu i stanje ljudskih prava pod vlašću talibana.
Njemačko pravo pritom propisuje da se osoba ne smije deportirati ako joj u zemlji povratka prijete mučenje, smrt ili druga nečovječna ili ponižavajuća postupanja.
Zbog toga se i nakon ove sudske odluke mora provjeravati konkretna situacija svakog pojedinca.
Presuda tako može otvoriti prostor za veći broj deportacija, ali sama po sebi ne znači automatsko protjerivanje desetaka tisuća Afganistanaca iz Njemačke.
