Do kraja godine manje je od mjesec dana, a odluka o iznosu minimalca u oba bh. entiteta za sljedeću godinu još uvijek nije donesena.
Rast troškova života i razlike u cijeni rada, uz političke nestabilnosti, sigurnosne prijetnje i besperspektivnost, osnovni su uzroci masovnog odlaska radnika iz BiH, ali i s cijelog zapadnog Balkana. BiH, a posebno entitet FBiH, s iznosom minimalne plaće već značajno zaostaje za susjedima, piše Večernji list.
Stoga i vlasti nastoje pronaći način da se primanja radnika povećaju jer su i same svjesne da je od minimalne plaće od 619 KM, koliko ona iznosi u FBiH, nemoguće preživjeti mjesec. Time bi se financijski stimuliralo ostanak ljudi u FBiH. Plan vlasti u FBiH je da od 1. siječnja 2025. minimalno primanje radnika iznosi 1.210 KM.
Time se uvodi novi pojam – ”minimalno primanje”kroz izmjene Zakona o dohotku. Minimalna plaća će rasti sa 619 KM na 700 KM, dok će minimalni topli obrok iznositi 260 KM, prijevoz 50 KM plus 200 KM ”učinka”. Ukupna primanja radnika bit će 1.210 KM, od čega će 700 KM biti oporezivo, a ostatak neoporeziv.
Izmjene Zakona o dohotku trebale su već biti u Zastupničkom domu, odmah nakon toga u Domu naroda Parlamenta FBiH, a nakon toga Vlada FBiH trebala bi donijeti uredbu koja će biti prijelazna faza do primjene online fiskalizacije. Međutim, sjednica Zastupničkog doma, sazvana za 28. studenoga, prolongirana je za 4. prosinca na zahtjev Vlade FBiH, a zbog usuglašavanja prijedloga zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak. Potom je sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH, koja je prvobitno bila sazvana za 5. prosinca, odgođena za 9. prosinca, objavljeno je na službenoj mrežnoj stranici ovoga Doma.
Navedeno je da se zasjedanje odgađa na zahtjev Vlade FBiH i nisu precizirani razlozi. Prijedlog Zakona o porezu na dohodak usuglašavat će se u odnosu na pristigle amandmane, a posebno u odnosu na prijedloge Udruge poslodavaca. Vlada RS-a bi već sredinom siječnja sljedeće godine mogla donijeti odluku o najnižoj plaći u RS-u ako se poslodavci i sindikalci u međuvremenu ne dogovore, potvrdio je premijer Radovan Višković.
