U Njemačkoj je nedavno završen šestomjesečni eksperiment s četverodnevnim radnim tjednom u kojem je sudjelovalo 45 kompanija.
Rezultati su pozitivni u tolikoj mjeri da je većina kompanija odlučila nastaviti s istim načinom rada. Međutim, nisu svi ishodi sasvim očekivani; neki su iznenadili, a neki i podbacili.
Istraživanje se trebalo provesti još prije dvije godine, no tada se nije našlo dovoljno kompanija koje su htjele sudjelovati u njemu.
Ove godine prijavilo se dosta kompanija, međutim, nije u svima sve išlo kako je bilo predviđeno. Naime, novi eksperiment, koji su od veljače provodile savjetnička tvrtka Intraprenör i udruga 4 Day Week Global, dvije su tvrtke prekinule prije roka, a dvije nisu stvarno smanjile radno vrijeme zaposlenicima, tako da je u eksperimentu zapravo sudjelovala 41 tvrtka.
Marika Platz sa Sveučilišta u Münsteru koje je sudjelovalo u vrednovanju ovog eksperimenta objasnila je za DW da su same tvrtke mogle odlučiti kako će smanjiti radno vrijeme svojih zaposlenika: neke su smanjile više, a neke manje od 10%. U konačnici su samo u 85% kompanija koje su bile uključene u studiju zaposlenici doista radili četiri, a ne pet dana u tjednu uz punu plaću, piše Index.hr.
Kako su funkcionirale kompanije?
Voditeljica istraživanja Julia Backmannkomentirala je da se u mjerenju efekata skraćenja radnog tjedna znanstvenici nisu pouzdali isključivo u samoprocjene vlastitog blagostanja koje su dobili od zaposlenih, nego su im pratili i fiziološke podatke – otkucaje srca, stupanj aktivnosti, kvalitetu sna, pa čak i uzorke vlasi kose koja također pokazuje koliko je neka osoba bila pod stresom.
Osim što su provjeravali blagostanje zaposlenika, znanstvenici su u eksperimentu također pratili i produktivnost.
Naime, ključna pretpostavka zagovornika četverodnevnog radnog tjedna je da će zaposlenici biti odmorniji, bolje raspoloženi i motiviraniji na poslu ako rade dan, manje tako da će u konačnici produktivnost ostati ista ili čak biti veća nego ako rade pet dana.
Ove pretpostavke u njemačkom su se eksperimentu uglavnom ostvarile. Taj pilot-program pokazao je da su, unatoč smanjenju radnog vremena, prihodi i profiti tvrtki ostali stabilni ili su se čak povećali. Zaposlenici su doživjeli manje pritiska i osjećaja iscrpljenosti na radu.
Bili su čak fizički aktivniji u smislu da su prehodali više koraka dnevno od zaposlenika iz uobičajenih skupina, a također su u prosjeku spavali 38 minuta tjedno više. Pritom je subjektivan osjećaj zaposlenih bio da su imali više volje za rad i da su napravili više nego da su radili pet dana u tjednu.
Rješenje za manjak radne snage
Slično kao mnoge druge zemlje, Njemačka se suočava s nedostatkom radne snage, no umjesto da poveća broj radnih sati kako bi ublažila taj nedostatak, kao što je to učinila Grčka, ona je odlučila testirati model koji bi trebao potaknuti više ljudi da se zaposle te da budu produktivniji na poslu.
Analiza istraživanja pokazala je da bi kraći radni tjedan uistinu mogao smanjiti nedostatak stručne radne snage jer bi neki ljudi, koji sada ni ne traže posao, možda radili kada bi radni tjedan trajao samo četiri dana.
Carsten Meier, direktor tvrtke Intraprenor, rekao je za Bloomberg da je četverodnevni radni tjedan bio uspješan ne samo u privlačenju novih talenata već i u zadržavanju postojećih radnika. Zadovoljni zaposlenici bili su skloniji ostati u tvrtki, što je na neki način pomoglo u rješavanju problema manjka radne snage, prenosi Index.hr.
Dvojbe i neočekivani rezultati
No, rezultati nisu bili jednoznačni, kao što nisu bili ni postupci kompanija uključenih u eksperiment. Primjerice, neke kompanije promijenile su neke radne postupke: skratile su i optimizirale poslovne sastanke, a usto je svaka četvrta uvela nove digitalne alate u radu.
Neki stručnjaci upozorili su da je u istraživanju sudjelovalo tek četrdesetak tvrtki od gotovo 3,5 milijuna, koliko ih ima u Njemačkoj. Pretpostavka je da su se pozivima na sudjelovanje odazvale kompanije koje su već ionako razmišljale o skraćenju radnog tjedna. To bi moglo značiti da uzorak nije bio reprezentativan.
