Prosječne neto plaće u Bosni i Hercegovini posljednjih su godina znatno rasle, ali povećanje primanja nije u jednakoj mjeri poboljšalo životni standard građana. Razlog je kontinuirani rast cijena, zbog kojeg je velik dio nominalnih povišica izgubio svoju stvarnu vrijednost.
Prema analizi prosječna neto plaća u Federaciji BiH i Republici Srpskoj danas je nominalno veća nego 2020. godine, no kada se uračuna inflacija, radnicima ostaje manje od polovice ukupnog povećanja plaće.
Plaće rastu, ali troškovi života još brže opterećuju kućne proračune
Prosječna neto plaća u Federaciji BiH 2020. godine iznosila je 956 KM, dok je 2025. dosegnula 1.594 KM. To predstavlja nominalni rast od 66,7 posto.
U Republici Srpskoj prosječna plaća porasla je s 956 KM u 2020. na 1.528 KM u 2025. godini, što je povećanje od 59,8 posto.
Međutim, veći iznos na platnoj listi ne znači nužno i veću kupovnu moć. Kada se uzmu u obzir poskupljenja hrane, stanovanja, energenata i drugih osnovnih potreba, stvarna korist od povećanja plaća znatno je manja.
Inflacija pojela velik dio povećanja plaća
Prema podacima navedenima u analizi, cijene su tijekom promatranog razdoblja rasle iz godine u godinu, a posebno izražen rast zabilježen je 2022., kada je inflacija iznosila približno 14 posto.
Upravo je ta godina bila posebno teška za radnike jer je rast prosječnih plaća u oba entiteta bio približno jednak stopi inflacije ili niži od nje.
Do 2025. godine ukupna razina cijena bila je približno 30 posto viša nego 2020., dok je sredinom 2026. razlika dosegnula oko 36 posto.
To znači da su građani za isti novac mogli kupiti znatno manje nego prije nekoliko godina, čak i ako su u međuvremenu dobili povišicu.
Koliko je od povišice ostalo radnicima?
Prema izračunima iz analize, od nominalnog povećanja prosječne plaće u Federaciji BiH za 638 KM između 2020. i 2025. godine, inflacija je umanjila učinak za približno 58 posto.
U Republici Srpskoj nominalno povećanje od 572 KM u istom razdoblju također je znatno izgubilo vrijednost zbog poskupljenja, koja su prema izračunima poništila oko 62 posto povišice.
Ako se promatraju podaci za 2026. godinu, učinak inflacije ostaje izražen. Iako prosječna primanja nastavljaju rasti, velik dio tog povećanja odlazi na pokrivanje viših životnih troškova.
Potrošačka košarica sve teže se pokriva jednom plaćom
Poseban problem predstavlja rast sindikalne potrošačke košarice, koja pokazuje koliko je novca potrebno za podmirivanje osnovnih potreba četveročlane obitelji.
U Federaciji BiH sindikalna potrošačka košarica u srpnju 2020. iznosila je 1.822,07 KM, dok je u rujnu 2026. dosegnula 3.565,70 KM. To je povećanje od gotovo 96 posto.
U istom razdoblju udio prosječne plaće potreban za pokrivanje košarice pokazuje da primanja nisu pratila rast svih troškova kućanstva. Prema navedenim podacima, prosječna plaća pokrivala je 51,31 posto vrijednosti košarice 2020., dok je u rujnu ove godine pokrivala oko 47,9 posto.
Drugim riječima, unatoč većim plaćama, prosječno kućanstvo u Federaciji BiH danas teže podmiruje osnovne životne potrebe nego prije šest godina.
Minimalne plaće znatno povećane, ali izazovi ostaju
Minimalne plaće u oba entiteta također su rasle, a najveći pomak u Federaciji BiH zabilježen je početkom 2025. godine, kada je najniža plaća povećana na 1.000 KM.
Za 2026. godinu najniža plaća u Federaciji BiH utvrđena je na 1.027 KM. U Republici Srpskoj minimalna plaća razlikuje se prema razini stručne spreme, a za pojedine kategorije radnika doseže i 1.450 KM.
Ipak, usporedba minimalnih plaća između entiteta zahtijeva oprez zbog razlika u načinu obračuna i tretmanu pojedinih naknada, poput toplog obroka i prijevoza.
Podaci tako pokazuju da nominalni rast plaća nije dovoljan pokazatelj poboljšanja životnog standarda. Za građane je presudno koliko nakon podmirivanja osnovnih troškova ostaje za ostale potrebe, štednju i sigurniju budućnost.
Klix.ba
