Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković izjavio je kako će novi sporazum o graničnim prijelazima značajno olakšati promet ljudi i robe između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, te naglasio kako sporazum predstavlja veliki iskorak u bilateralnim odnosima.

Plenković je, govoreći o sporazumu koji su potpisale Hrvatska i Bosna i Hercegovina, ocijenio kako je riječ o velikom iskoraku.

„To je u biti ogroman iskorak. Zamolio sam ministre vanjskih poslova, unutarnjih poslova, financija i carinsku službu da napravimo sve kako bi što više graničnih prijelaza bilo na što višoj razini i da maksimalno olakšamo promet ljudi i roba između Hrvatske i Bosne i Hercegovine“, kazao je Plenković.

Dodao je kako dvije zemlje ostvaruju trgovinsku razmjenu vrijednu oko četiri milijarde eura te naglasio kako su jedna drugoj među najvažnijim gospodarskim partnerima.

„Dosad su praktički samo dva prijelaza bila najviše kategorije, a sada ćemo ih imati pet. Time omogućujemo sve fitosanitarne službe, odnosno i uvoz i izvoz biljaka i životinja, kao i normalan promet ljudi i roba. Tako ćemo dodatno dinamizirati gospodarsku razmjenu“, rekao je.

Osvrnuo se i na pitanje graničnog prijelaza kod Gradiške.

„Vrlo jasno smo danas razjasnili da, što se tiče Hrvatske, nema nikakvih pravnih problema i da će taj novi prijelaz normalno funkcionirati. Ako se nešto napravi, onda to treba biti na korist ljudi“, poručio je.

Izbor člana Predsjedništva BiH

Govoreći o političkom odnosu Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Plenković je naglasio kako ostaje nezadovoljan načinom izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

„Hrvatska ima obvezu brinuti o položaju Hrvata izvan Hrvatske, a posebno o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u Bosni i Hercegovini. Mi smo danas, više od trideset godina nakon Daytona, nezadovoljni jednom anomalijom, a to je izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda“, rekao je.

Podsjetio je kako je do 2006. godine svaki narod birao svog predstavnika.

„Od 2006. nadalje imamo situaciju da je tada SDP iskoristio mogućnost da kandidira Hrvata, gospodina Komšića, koji zahvaljujući glasovima mnogo šireg biračkog tijela od hrvatskog već četiri puta dobiva povjerenje. Zbog toga Hrvati nemaju dojam da su legitimno predstavljeni u najvišem tijelu države“, ocijenio je.

Prema njegovim riječima, problem je odavno prepoznat, ali za njegovo rješavanje nije bilo dovoljno političke volje.

„Glavni akteri, osobito dio bošnjačkih političkih stranaka, nisu izrazili spremnost da se postigne dogovor kojim bi se Hrvatima osigurao izborni model koji bi jamčio izbor legitimnog predstavnika. Mislim da su opcije koje su bile na stolu prije četiri godine to vrlo lako mogle riješiti“, kazao je.

Dodao je kako bi izmjene Izbornog zakona pridonijele većem povjerenju među narodima.

O trećem entitetu

Na pitanje o ideji trećeg entiteta, Plenković je poručio kako su za bilo kakve ustavne promjene potrebni unutarnji dogovori u Bosni i Hercegovini.

„Da bi se bilo što u smislu ustavne arhitekture Bosne i Hercegovine promijenilo, potreban je konsenzus političkih stranaka i institucija u Bosni i Hercegovini. Ja iskreno ne vidim kako bi se to moglo dogoditi iznutra. U ovom trenutku ne vidim tu političku snagu“, rekao je.

Dodao je kako postoje dva moguća puta: ustavni konsenzus ili ograničene izmjene Izbornog zakona.

„Druga opcija je da se pronađu načini kako da se kroz izborni zakon i male izmjene Ustava postigne model u kojem će svi biti zastupljeni onako kako je prvotna ideja i bila“, kazao je.

U jednom dijelu intervjua dao je i hipotetski primjer.

„Zamislimo da ovdje Hrvati nisu treći konstitutivni narod nego Nijemci, Francuzi, Talijani ili Mađari i da imaju ovakvu situaciju. Pa svi bi bili angažirani da se to promijeni. Ili zamislimo obrnutu situaciju, da se ovo što se događa Hrvatima događa Bošnjacima, pa da im većinski Hrvati biraju člana Predsjedništva. Mi bismo bili protiv toga“, poručio je.

Europski put BiH i OHR

Plenković je naglasio kako Hrvatska ostaje snažan zagovornik europskog puta Bosne i Hercegovine.

„Vjerujte mi, nema nikoga tko se više zalaže za Bosnu i Hercegovinu od Hrvatske na svim forumima Europske unije“, rekao je.

Govoreći o OHR-u, ocijenio je kako bi budući visoki predstavnik trebao imati manju intervencionističku ulogu.

„Tko god bude izabran, mora biti konstruktivan. Ne treba koristiti previše bonske ovlasti, to je ono što više nitko ne želi. Zemlja nakon 31 godine treba stati sama na svoje noge“, rekao je.

Međutim, dodao je kako je za to potrebna puna ravnopravnost svih konstitutivnih naroda.

„Da bi Bosna i Hercegovina stala sama na svoje noge, moraju svi biti ravnopravni u njoj“, zaključio je Plenković.