Više od 200 požara zahvatilo je ove godine područje Bosne i Hercegovine, a prema podacima Europskog sustava za informiranje o šumskim požarima (EFFIS), opožareno je oko 40.000 hektara zemljišta.

Riječ je o površini koja približno odgovara prostoru od više od 57.000 nogometnih terena, čime se BiH nalazi na vrhu regionalne statistike prema ukupnoj opožarenoj površini.

Požarna sezona počela puno prije ljeta

Velike površine nisu gorjele samo tijekom ljetnih mjeseci. U prvih šest mjeseci 2026. godine u BiH je već bilo opožareno oko 20.424 hektara, što je tada predstavljalo najveću opožarenu površinu među zemljama Zapadnog Balkana obuhvaćenima analizom.

Suša, visoke temperature i vjetar stvaraju idealne uvjete za brzo širenje vatre, dok se kao jedan od važnih čimbenika sve češće navodi i ljudski faktor.

Iz Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije ranije su upozorili da ljudski nemar i nedovoljno provođenje preventivnih mjera značajno pridonose nastanku požara na otvorenom prostoru.

Zabilježeni i slučajevi kaznene odgovornosti

U pojedinim slučajevima policija i pravosudne institucije utvrdile su odgovornost osoba koje su izazvale požare.

Na području Unsko-sanske županije policija je tijekom posljednjih pet godina evidentirala 260 požara, među kojima je 28 bilo na šumskim površinama. Dva slučaja kvalificirana su kao kaznena djela izazivanja opće opasnosti, dok su ostali evidentirani kao prekršaji prema lokalnim propisima.

Za teže slučajeve podizane su optužnice. Prema podacima Tužiteljstva Unsko-sanske županije, u dva postupka izrečene su zatvorske kazne, dok su u ostalim slučajevima izrečene uvjetne osude.

Kazne povećane, ali šteta je puno veća

Lokalne vlasti pokušavaju dodatno postrožiti kazne za izazivanje požara i nepoštivanje mjera zaštite.

U Sanskom Mostu prekršajne kazne za fizičke osobe povećane su na 500 do 2.000 KM, dok se u Bihaću za fizičke osobe predviđaju kazne od 50 do 100 KM, a za pravne osobe od 500 do 7.000 KM.

Međutim, sama novčana kazna teško može prikazati stvarne posljedice velikih požara.

Profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu Dalibor Ballian upozorio je da se šteta često promatra kroz izgubljenu drvnu masu, dok se pritom zanemaruju druge funkcije šuma – proizvodnja kisika, zadržavanje i filtriranje vode te zaštita tla.

Posljedice požara mogu biti dugotrajne. Nakon uništenja vegetacijskog pokrova povećava se opasnost od erozije i ispiranja tla, posebice nakon prvih obilnijih kiša.

BiH i dalje nema vlastitu protupožarnu zračnu flotu

Ovogodišnja požarna sezona ponovno je otvorila pitanje kapaciteta BiH za borbu protiv velikih šumskih požara.

Bosna i Hercegovina i dalje nema vlastitu protupožarnu zračnu flotu, odnosno kanadere ili zračne traktore namijenjene gašenju požara. U pojedinim velikim požarima tijekom ljeta u pomoć su uključivani helikopteri Oružanih snaga BiH.

Kod Bosanskog Grahova vatra je zahvatila više od 1.000 hektara šume, dok su se istodobno požari pojavljivali i na drugim područjima zemlje.

Veliki požar u Konjicu početkom rujna također je zahvatio veliku površinu borove šume, a požarna linija u jednom trenutku bila je duga više od dva kilometra prije nego što je vatra stavljena pod kontrolu.

Ovogodišnje brojke pokazuju da posljedice požara nisu samo izgorjele površine. Uništavanje šuma i staništa, opasnost od erozije, dugoročna šteta za okoliš te veliki troškovi gašenja predstavljaju problem čije se posljedice mogu osjećati godinama.