S ruskim ratom u Ukrajini koji bjesni na pragu, Poljska zadržava dah.
Osjeća se ranjivim na dva fronta jer raste broj izbjeglica koje dolaze u zemlju i napadnuta je vojna baza u blizini granice s Ukrajinom.
Prema posljednjim podacima UN-a , više od 1,7 milijuna Ukrajinaca odabralo je bijeg u Poljsku, kao prvi odgovorni u jednoj od najvećih europskih izbjegličkih kriza od Drugog svjetskog rata .
Neki idu dalje, ali većina odlučuje ostati zbog kulturnih, jezičnih ili obiteljskih veza. Kao rezultat toga, broj stanovnika u poljskoj prijestolnici Varšavi u posljednja dva tjedna narastao je za 15%.
Što se sigurnosti tiče, zvone i zvona za uzbunu. Tijekom vikenda Rusija je bombardirala ukrajinsku vojnu bazu u Yavorivu, samo 16 km (10 milja) od poljske granice.
Poljska je godinama upozoravala Zapad da Rusija planira popraviti odnos snaga u Europi u svoju korist. Poljski čelnici su u to vrijeme bili odbačeni kao uzbunjivači. Ali ne više.
U ponedjeljak je poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao da su ukrajinski vojnici potrebni i zaslužuju potporu Zapada. Borili su se ne samo za svoju slobodu, inzistirao je, već i za slobodu svojih istočnoeuropskih susjeda.
Također je opisao napad ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu kao proračunati dio njegovog geopolitičkog plana.
Bitna veza Poljske sa Zapadom
Nekoć stavljena na stranu nekih u NATO-u kao postkomunistički rusofob, Poljska je sada postala oslonac na istočnom krilu saveza. Najjači dio lanca koji sada povezuje Zapad s Ukrajinom.
Većina konvoja oružja koje je Zapad poslao da pomognu ukrajinskoj vojsci putuju kroz Poljsku. Moskva je u subotu te konvoje proglasila “legitimnim vojnim ciljevima” unutar Ukrajine.
No vjeruju li Poljaci da bi Kremlj napao njihovu zemlju – članicu Europske unije – i, što je još važnije, u ovom slučaju, NATO?
Povelja zapadnog obrambenog saveza kaže da će se napad na jednu od njegovih nacija smatrati napadom na sve.
To bi značilo sukob između dvije globalne nuklearne sile – Rusije i SAD-a – nešto što Zapad želi izbjeći. Moskva također, nada se.

Gradonačelnik Varšave i visoka politička ličnost, Rafal Trzaskowski, rekao mi je da njegova zemlja nije paničarila, ali da su ljudi počeli postavljati pitanja – posebno nakon ruskog raketnog udara tako blizu poljske granice i NATO-ovog razgovora o tome da Rusija možda planira kemijske napade .
I u vezi s izbjegličkom krizom potrebno je nešto hitno učiniti, inzistirao je gradonačelnik.
Rekao je da je jedan od ciljeva predsjednika Putina podijeliti, a time i oslabiti Zapad.
“Putin rado koristi lažne vijesti, kampanje dezinformacija ili izbjegličku krizu”, ustvrdio je Trzaskowski, upozorivši da će, “ako broj izbjeglica nastavi rasti, sustav u Poljskoj pasti.”
Pozvao je na veću međunarodnu pomoć – od Europske unije i Ujedinjenih naroda – u smislu praktične pomoći, financijske pomoći i smještaja izbjeglica u drugim zemljama.
Bruxelles kaže da su Ukrajinci dobrodošli u cijelom bloku. Obećala je sredstva i Poljskoj.
Ali ovdašnje vlasti kažu da to nije dovoljno. Europska komisija stidljivo navodi točne brojke.
Gradonačelnik Trzaskowski također je apelirao na Veliku Britaniju da se “riješi svoje birokratije” i omogući ukrajinskim izbjeglicama lakši ulazak u Britaniju.
Vjerojatno, bolna prošlost Poljske čini je mnogo zabrinutijom za budućnost.
Dolazak ukrajinskih izbjeglica ovdje probudio je nacionalna sjećanja na rat, praćen desetljećima sovjetske okupacije.
Ovog tjedna u Varšavi sam sreo poljsku umirovljenicu Kristinu i njezine prijatelje, zauzete izradom vrpci solidarnosti s ukrajinskom zastavom.
“Presiromašna sam da bih davala novac i prestara da bih imala pištolj”, objasnila je Kristina, “pa radim sve što mogu za izbjeglice. Djelomično zato što se bojim za svoje sutra.”