spot_img
spot_img
N24MagazinZanimljivostiZašto je dobro jesti svinjsku mast, špek i luk?

N24-ZANIMLJIVOSTI

Zašto je dobro jesti svinjsku mast, špek i luk?

PODIJELITE ČLANAK

Voće, povrće, cjelovite žitarice, zdrava biljna ulja, sjemenke, orašasti plodovi….sve su to namirnice koje uvijek spominjemo u kontekstu zdrave prehane i za njih, vjerujem, već svi dobro znamo da bi iblo poželjno uključiti ih u svoju prehranu.

No, što je s nekim namirnicama koje već dugi niz godina tradicionalno koristimo u našoj prehrani, namirnice na kojima su odrasli naši roditelji, bake i djedovi poput svinjske masti, špeka i luka? Mogu li i one naći svoje mjesto u našoj prehrani i u kojoj količini?

SVINJSKA MAST

Svinjska mast jedna je od onih kontroverznih namirnica oko koje se i dan danas diže prašina u smislu jesti ili zaobići. Iako se dugi iz godina smatrala lošom namirnicom, svinjska mast ima brojne benefite ako se koristi pravilno i umjereno. Iako se u kontekstu svinjske masti uvijek spominju zasićene masti i kolesterol, svinjska mast ima oko 40 posto zasićenih masti, oko 50 posto mononezasićene masti (najviše oleinske i palmitoleinske) i oko 10 posto polinezasićenih masti (linolna, linolenska, arahidonska i DHA). Svinjska mast bogata je vitaminima A, D i E, no osim toga, kao i sva ostala ulja i manoće sadrži i dosta kalorija zbog čega treba biti oprezan s korištenom količinom. Zapravo dnevni kalorijski unos iz masti ne bi trebao prelazati maksimalnih 30%. Osim što masnoće iz masti općenito pomažu i u apsorpciji vitamina, svinjska mast sadrži kolesterol koji se u tijelu pod utjecajem UV zraka pretvara u vitamin D značajan za apsorpciju kalcija. Svinjska mast idealna je za prženje i termičku obradu hrane jer pokazuje najveću otpornost pri visokim temperaturama. Odnosno ima visoku točku dimljenja, zbog čega je jedno od najstabilnijih ulja za termičku obradu pri povišenim temperaturama.

ŠPEK

Masti u slanini su oko 50% mononezasićene, a veliki dio njih je oleinska kiselina, ona ista koja se nalazi i u, hvalevrijednom, maslinovom ulju. Preostala masnoća u slanini je 40% zasićena i 10% višestruko nezasićena, uz pristojnu količinu kolesterola. Kolesterol u prehrani bio je problem u prošlosti, ali danas znamo da unos kolesterola ima manje učinke na razinu kolesterola u krvi. Iako se i dalje vjeruje da visok unos zasićenih masnoća može povećati određene čimbenike rizika za bolesti srca, studije još uvijek nisu nisu uspjele dokazati nikakve konkretne veze između unosa zasićenih masti i bolesti srca. Meso je općenito izvor brojnih nutrijenata, pa tako i špek. Osim proteina, u špeku možemo naći vitamine B skupine, selen, fosfor, željezo, cink itd. Još jedna stvar koju moramo imati na umu kod konzumacije špeka je činjenica da sarži dosta soli zbog čega oprezni s unosom moraju biti ljudi koji pate od visokog krvnog tlaka. Kupujete li špek, pripazite na mogući dodatak nitrata i nitrita koji ako se podvrgnu visokoj temperaturi prelaze u kancerogeni nitrozamin. Zbog toga bi špek bi najbolje bilo jesti u prirodnom obliku, a izbjegavati prženje na visokim temperaturama. Na kraju, špek je namirnica koja se ne jede u velikim količinama. Iako sadrži oko 400 tinjak kalorija na 100g i oko 40% od toga je masnoća, špek je vrlo kvalitetna namirnica koja može itekakao naći mjesto na svome tanjuru – ključ je naravno u umjerenosti i pravilnom baratanju ovom namirnicom u kuhinji.

LUK

Luk je bogat hranjivim tvarima, ima malo kalorija, ali ima puno vitamina i minerala. Jedna srednja glavica luka ima samo 44 kalorije, ali donosi znatnu dozu vitamina, minerala i vlakana. Ovo povrće ima posebno visok sadržaj vitamina C, hranjive tvari koja je uključena u regulaciju imunološkog zdravlja, proizvodnju kolagena, obnovu tkiva i apsorpciju željeza. Vitamin C također djeluje kao snažan antioksidans u vašem tijelu, štiteći vaše stanice od oštećenja uzrokovanih nestabilnim molekulama koje se nazivaju slobodni radikali. Luk je također bogat vitaminima B skupine, uključujući folnu kiselinu i vitamin B6 — koji igraju ključnu ulogu u metabolizmu, proizvodnji crvenih krvnih stanica i funkciji živaca. Na kraju, oni su dobar izvor kalija, minerala koji je zaslužan za normalnu staničnu funkciju, ravnotežu tekućine, pravilna rad živčanog sustava , rad bubrega i kontrakciji mišića. Luk sadrži antioksidanse i spojeve koji se bore protiv upala, smanjuju trigliceride i razinu kolesterola – a sve to može smanjiti rizik od srčanih bolesti. Muče vas problemi s probavom? Obrocima dodajte ova četiri začina, savjetuje liječnica Njihova snažna protuupalna svojstva također mogu pomoći u smanjenju visokog krvnog tlaka i zaštiti od krvnih ugrušaka. Također je dokazano da luk smanjuje razinu kolesterola. Zbog mnogih korisnih spojeva koji se nalaze u luku, njegova konzumacija može pomoći u smanjenju visokog šećera u krvi. Luk ima antibakterijska svojstva i potiče zdravlje probavnog sustava, što može poboljšati imunološku funkciju. Dodavanje više luka vašoj prehrani jednostavan je način da poboljšate svoje cjelokupno zdravlje.

PODIJELITE ČLANAK

NAJNOVIJE

spot_img
Pročitajte još
spot_img
spot_img