Na današnji dan, prije 33 godine, Sarajevo je ostalo bez jednog od svojih najvažnijih kulturnih simbola – Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u zgradi Vijećnice.
Tokom noći između 25. i 26. kolovoza 1992. godine, granate Vojske Republike Srpske pogodile su impozantnu austrougarsku građevinu, pretvarajući je u požar koji je progutao stoljeća znanja, umjetnosti i nauke. U plamenu je nestalo gotovo dva milijuna knjiga, časopisa, rukopisa i dokumenata, uključujući rijetka izdanja koja se nikada više neće moći povratiti.
Sarajlije su goloruki pokušavali spašavati knjige dok su snajperski hici i granate padali oko njih. Vijećnica, simbol multietničkog Sarajeva i raskršća civilizacija, pretvorena je u zgarište. Ovaj čin paljevine nije bio samo ratno uništavanje, već pokušaj brisanja identiteta zemlje i njene kulturne i intelektualne baštine. “Spaljivanje knjiga je pokušaj spaljivanja identiteta”, navodi se u međunarodnim izvještajima o kulturnom genocidu u BiH.
Obnova Vijećnice trajala je godinama, a tek 2014. godine zgrada je ponovno otvorila vrata javnosti. Ipak, ono što je izgubljeno u vatri ostaje nenadoknadivo.
Danas, 33 godine kasnije, Sarajevo i Bosna i Hercegovina sjećaju se te noći kao podsjetnika na važnost očuvanja istine, kulture i pamćenja. Vijećnica danas stoji obnovljena, ali kao opomena da se znanje i kulturno naslijeđe moraju braniti jednako kao i život.
