Društvene mreže postale su sastavni dio svakodnevice djece i mladih, ali sve se češće postavlja pitanje koliko vremena djeca provode na njima i kakve posljedice takve navike mogu imati.
Europska komisija predlaže nova pravila kojima bi se djeci ograničio pristup društvenim mrežama, dok bi digitalne platforme trebale preuzeti veću odgovornost za zaštitu maloljetnih korisnika. Prema dostupnim podacima, više od 80 posto djece u dobi od 9 do 16 godina na društvenim mrežama provodi oko tri sata dnevno.
Predložene dobne granice
Prema prijedlogu koji se razmatra, djeca mlađa od 13 godina ne bi smjela koristiti društvene mreže. Za djecu između 13 i 15 godina predviđeno je korištenje uz roditeljski nadzor i ograničene funkcije, dok bi za maloljetnike od 15 do 18 godina naglasak bio na sigurnijem dizajnu digitalnih platformi.
Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić upozorava da dobne granice same po sebi neće riješiti problem. Kao jedan od izazova ističe provedbu i kontrolu takvih pravila, ali i potrebu da se djeci ponude kvalitetne alternative vremenu koje provode na mobitelima.
„Zabrane nisu dale očekivane učinke“
Katkić Stanić navela je primjer Australije, gdje su uvedena ograničenja, istaknuvši da prvi rezultati, prema njezinim riječima, ne pokazuju očekivane učinke zabrana.
Naglasila je i važnost ponašanja roditelja jer djeca velik dio navika preuzimaju upravo od odraslih. Ako roditelji sami provode mnogo vremena na društvenim mrežama, teško je očekivati da će zabrane kod djece same po sebi riješiti problem.
Problem predstavljaju i algoritmi
Stručnjak za informacijsku sigurnost Alen Delić upozorava da je potpunu zabranu pristupa društvenim mrežama tehnički iznimno teško provesti.
Poseban problem vidi u algoritmima i načinu na koji su platforme dizajnirane. Neprekidno učitavanje sadržaja i preporuke prilagođene pojedinom korisniku osmišljene su tako da korisnika što dulje zadrže na platformi. Kod djece i adolescenata to može biti posebno problematično jer još razvijaju sposobnost samokontrole i procjene rizika.
Djeca sve manje komuniciraju uživo
Stručnjaci upozoravaju i na posljedice pretjeranog vremena provedenog pred ekranima. Katkić Stanić navodi kako se u školama može primijetiti da djeca tijekom odmora sve češće ne razgovaraju međusobno uživo, nego vrijeme provode na mobitelima i društvenim mrežama.
Zbog toga predlaže otvaranje škola, kulturnih centara i drugih prostora u kojima bi djeca mogla besplatno sudjelovati u sportskim, kulturnim i drugim aktivnostima.
Cilj bi bio ponuditi im sadržaje koji bi predstavljali alternativu vremenu provedenom na internetu.
„Regulativa nije dovoljna“
Alen Delić smatra da odgovornost ne bi trebala biti prepuštena isključivo samim digitalnim platformama.
Uz regulaciju društvenih mreža, prema njegovom stavu, potrebno je raditi na roditeljskoj kontroli, edukaciji djece, tehničkim rješenjima i stvaranju kvalitetnih sadržaja izvan interneta. Upozorava i da se velike platforme nalaze izvan Europske unije, što dodatno otežava provedbu pojedinih mjera.
Rasprava o tome treba li djeci zabraniti ili ograničiti društvene mreže tako se sve više usmjerava na pitanje kako zaštititi djecu, a istodobno ih pripremiti za život u digitalnom okruženju.
