Zemlje Zapadnog Balkana sve više razmatraju mogućnost povećanja uvoza američkog prirodnog plina, dok u Bruxellesu raste zabrinutost zbog mogućih dugoročnih posljedica takve energetske politike.
Kako navodi Politico, interes američkih energetskih kompanija za širenje poslovanja na tržištu Zapadnog Balkana dolazi u trenutku kada Europska unija od zemalja kandidatkinja očekuje ubrzavanje energetske tranzicije i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.
Američki LNG sve prisutniji u regiji
Povećanje američke prisutnosti u energetskom sektoru dio je šireg nastojanja da se diversificiraju izvori opskrbe plinom. Nakon energetske krize posljednjih godina, zemlje regije nastoje smanjiti oslanjanje na pojedinačne dobavljače i osigurati stabilnije alternativne izvore.
Američki ukapljeni prirodni plin (LNG) pritom se nameće kao jedna od mogućnosti za diversifikaciju opskrbe.
Europska unija istodobno ulaže u energetsku infrastrukturu Zapadnog Balkana. U okviru energetskog paketa za regiju predviđena su sredstva za projekte obnovljive energije, energetsku učinkovitost, modernizaciju prijenosnih sustava i interkonekcije, uključujući LNG infrastrukturu.
Bruxelles brine zbog dugoročne ovisnosti o plinu
Prema izvještajima koji se pozivaju na Politico, dio europskih dužnosnika zabrinut je da bi snažnije oslanjanje zemalja kandidatkinja na prirodni plin moglo otežati njihovo usklađivanje s klimatskim i energetskim ciljevima EU-a.
Problem se, kako se navodi, ne odnosi samo na podrijetlo plina, već i na dugoročnu infrastrukturu koja bi mogla produžiti korištenje fosilnih goriva u regiji.
Istodobno, prirodni plin za zemlje Zapadnog Balkana predstavlja važan energent u razdoblju tranzicije, posebno za države koje nastoje osigurati stabilnu opskrbu energijom i postupno mijenjati postojeću energetsku strukturu.
BiH želi diverzificirati opskrbu
Bosna i Hercegovina također radi na projektima koji bi trebali omogućiti veći broj izvora opskrbe prirodnim plinom.
Posebna pažnja posljednjih godina posvećena je projektu Južne interkonekcije, koji bi trebao omogućiti povezivanje plinskih sustava BiH i Hrvatske te pridonijeti diversifikaciji izvora opskrbe.
Na sastanku člana Predsjedništva BiH Željka Komšića s predstavnicima američkog Kongresa početkom rujna razgovarano je upravo o Južnoj interkonekciji, pri čemu je projekt predstavljen kao važan za energetsku sigurnost i diversifikaciju opskrbe prirodnim plinom u BiH.
Energetska sigurnost i zelena tranzicija
Zemlje Zapadnog Balkana tako se nalaze pred izazovom usklađivanja dva cilja – osiguravanja dovoljne i pouzdane opskrbe energijom te postupnog prelaska prema čišćim izvorima energije.
Dok američke kompanije vide prostor za širenje na regionalnom energetskom tržištu, EU istodobno od zemalja koje žele članstvo očekuje približavanje europskim energetskim i klimatskim standardima.
Za države regije pitanje plina stoga nije samo gospodarsko i energetsko pitanje, nego je povezano i s njihovim europskim integracijama, infrastrukturom te dugoročnim energetskim politikama.
