U Kantonu Sarajevo predloženo je uvođenje godišnjeg poreza na nekorištene stambene i poslovne nekretnine. Nacrt zakona o porezu na nekorištene nekretnine utvrdila je Vlada Kantona Sarajevo, a predloženo rješenje sada ide u skupštinsku proceduru i javnu raspravu.
Prema Nacrtu, osnovica za obračun poreza bila bi korisna površina nekretnine, dok bi općinska vijeća određivala konkretnu visinu poreza u rasponu od četiri do šest KM po četvornom metru godišnje.
Općine bi pritom mogle propisati različite iznose, ovisno o lokaciji nekretnine, odnosno naselju, ulici ili zoni u kojoj se ona nalazi.
Veći porez za vlasnike više nekretnina
Posebne odredbe odnose se na osobe koje posjeduju više nekretnina.
Za drugu nekretninu predviđeno je povećanje porezne stope za 200 posto, dok bi se za treću i svaku sljedeću nekretninu stopa povećavala za 300 posto.
Redoslijed nekretnina određivao bi se prema datumu njihova stjecanja.
Porez bi se odnosio na domaće i strane fizičke i pravne osobe koje su vlasnici nekretnina na dan 31. prosinca godine za koju se porez utvrđuje.
Obuhvaćene bi mogle biti i nekretnine koje nisu upisane u zemljišne knjige, ako je moguće utvrditi njihovu korisnu površinu.
Koje nekretnine ne bi bile oporezovane?
Prema informacijama Vlade Kantona Sarajevo, porez se ne bi odnosio na nekretnine koje služe za stalno stanovanje, koje su uredno iznajmljene ili ispunjavaju druge zakonom propisane uvjete za izuzeće.
Nacrtom su od plaćanja poreza predviđena i određena druga izuzeća, među kojima su vjerske zajednice, općinski prostori te prostori i stanovi javnih poduzeća.
Vijesti.ba u svom tekstu posebno problematizira pojedina predložena izuzeća, navodeći pitanje praznih stanova i poslovnih prostora koji su u vlasništvu vjerskih zajednica, općina ili javnih poduzeća. Riječ je o stavu i ocjeni tog portala, a ne o službenom obrazloženju Vlade KS.
Vlasnici bi nekretnine morali prijaviti
Obračun i naplatu poreza provodila bi Porezna uprava Federacije BiH, koja bi porez utvrđivala rješenjem.
Vlasnici bi poreznu prijavu za prethodnu godinu trebali podnijeti najkasnije do 30. siječnja tekuće godine, dok bi utvrđeni iznos poreza morali platiti u roku od 30 dana od primitka rješenja.
Općine bi vodile i ažurirale evidenciju nekretnina te kontrolirale njihovo prijavljivanje. Za neprijavljene nekretnine mogle bi izdavati naloge za prijavu Poreznoj upravi.
Predviđeno je i da općine u roku od 60 dana od stupanja zakona na snagu objave javne pozive za prijavu i upis nekretnina u svoje evidencije.
Kazne do 5.000 KM
Nacrtom su predviđene i novčane kazne za kršenje zakonskih obveza.
Za neprijavljivanje stjecanja nekretnine općini, kao i za nepodnošenje porezne prijave Poreznoj upravi, kazne bi iznosile od 1.000 do 3.000 KM.
Za lažno prikazivanje ili prikrivanje činjenica s ciljem ostvarivanja poreznog oslobađanja predviđene su kazne od 2.000 do 5.000 KM.
Na neplaćeni porez obračunavala bi se i zatezna kamata.
Polovica prihoda pripala bi općinama
Prihodi prikupljeni ovim porezom dijelili bi se između Kantona Sarajevo i lokalne zajednice.
50 posto prihoda pripalo bi općini na čijem je području porez naplaćen, dok bi drugih 50 posto pripalo Kantonu Sarajevo.
Iz Vlade KS ranije su naveli da bi se sredstva mogla usmjeravati i prema programima poticane stanogradnje, odnosno izgradnji stanova koji bi bili dostupniji građanima, posebno mladima i obiteljima koje prvi put rješavaju stambeno pitanje.
Nakon tri godine primjene zakona, Ministarstvo financija Kantona Sarajevo trebalo bi procijeniti njegove učinke.
Nacrt zakona sada ulazi u skupštinsku proceduru i javnu raspravu, što znači da predložene odredbe još nisu konačne i mogu biti izmijenjene prije eventualnog usvajanja.
