Položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, promjene izbornih pravila, intervencije međunarodnih predstavnika te presude Europskog suda za ljudska prava bile su glavne teme posebnog izdanja Dnevnika PLUS RTV Herceg-Bosne.
Gost emisije bio je politolog Martin Mikulić, koji je s urednikom i voditeljem Tihomirom Šutalom razgovarao o razvoju političkog sustava BiH i promjenama koje su, prema njegovu tumačenju, utjecale na položaj Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda.
Mikulić je početak procesa koji opisuje kao slabljenje političke pozicije Hrvata povezao s izbornim pravilima iz 2000. godine, koja je donio tadašnji šef Misije OESS-a Robert Barry. Prema njegovu objašnjenju, ranije su hrvatske izaslanike u Dom naroda birali hrvatski zastupnici u županijskim skupštinama, dok je novim pravilima omogućeno da u izboru sudjeluju svi zastupnici.
Kao važnu prekretnicu izdvojio je i ustavne promjene koje je 2002. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch. Mikulić tvrdi da su tim promjenama izmijenjeni odnosi unutar Federacije BiH, uključujući sastav Vlade FBiH i način izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije.
Prema njegovim riječima, raniji sustav počivao je na većem stupnju pariteta između Hrvata i Bošnjaka, dok su nakon Petritschevih amandmana uvedene fiksne nacionalne kvote u Vladi Federacije. Mikulić smatra da je time smanjen politički utjecaj hrvatskog naroda u institucijama Federacije.
Govoreći o Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, posebno je istaknuo način izbora izaslanika iz županijskih skupština. Kao primjer naveo je situacije u kojima političke stranke mogu imati utjecaj na izbor hrvatskih izaslanika u sredinama u kojima Hrvati čine mali dio stanovništva.
Schmidtove izmjene i pitanje političke ravnoteže
U emisiji je bilo riječi i o intervencijama sadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta. Mikulić se posebno osvrnuo na izmjene povezane s formiranjem Vlade Federacije BiH.
Prema njegovu tumačenju, ranija pravila zahtijevala su suglasnost predstavnika svih triju konstitutivnih naroda, dok su izmjene omogućile formiranje vlasti i u situaciji kada ne postoji suglasnost svih predsjednika i potpredsjednika Federacije.
Mikulić smatra da bi takav mehanizam u budućnosti mogao imati posljedice po političku zastupljenost Hrvata, iako je u prethodnom izbornom ciklusu njegova primjena omogućila formiranje vlasti bez potpore SDA.
Govoreći o ulozi međunarodne zajednice, Mikulić je kritizirao dugogodišnje intervencije visokih predstavnika u izborni i ustavni sustav BiH. Istaknuo je kako smatra da bi domaći politički akteri trebali postići dogovor o budućem uređenju države, uz poštovanje prava svih konstitutivnih naroda i građana.
Presude Europskog suda za ljudska prava
Jedan dio razgovora odnosio se i na presude Europskog suda za ljudska prava, među kojima su predmeti Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Kovačević.
Mikulić je naglasio kako, prema njegovu tumačenju, provedba tih presuda ne mora značiti ukidanje koncepta konstitutivnosti naroda. Zalaže se za model u kojem bi svakom građaninu bilo omogućeno kandidiranje za političke funkcije, neovisno o nacionalnoj pripadnosti, uz istodobno očuvanje mehanizama kolektivne ravnopravnosti Hrvata, Bošnjaka i Srba.
Posebno je govorio o presudi u predmetu Kovačević, ističući razliku između individualnog biračkog prava i pitanja načina na koji se osigurava političko predstavljanje konstitutivnih naroda.
Mikulić je pritom podsjetio i na odluku Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, koju smatra važnom za pitanje legitimnog predstavljanja u Domu naroda Federacije BiH. Prema njegovu tumačenju, izborni sustav mora uzeti u obzir specifičnosti ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.
Na kraju razgovora poručio je kako smatra da bi politički akteri u BiH trebali odustati od izbornih manipulacija i usmjeriti se prema dogovoru o pravilima koja će osigurati ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i građana.
Cijeli razgovor objavljen je u posebnom izdanju Dnevnika PLUS RTV Herceg-Bosne.
