Budućnost diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine mogla bi se naći pred novim promjenama nakon najava Darijane Filipović o preispitivanju rada veleposlanika i diplomata. U središtu pozornosti našli su se kadrovi imenovani tijekom mandata aktualnih članova Predsjedništva BiH, kao i pitanje učinkovitosti predstavljanja države u inozemstvu.
Filipović je ranije poručila da diplomatska služba mora biti usmjerena na konkretne rezultate te da je potrebno analizirati rad predstavnika BiH u inozemstvu. Takav pristup otvara mogućnost preispitivanja postojećih imenovanja i načina na koji diplomatska mreža obavlja svoje zadaće.
U fokusu rezultati rada diplomata
Preispitivanje diplomatske mreže moglo bi obuhvatiti rad veleposlanika, šefova misija i drugih predstavnika Bosne i Hercegovine u međunarodnim institucijama. Pritom se postavlja pitanje koliko su pojedini diplomati pridonijeli jačanju međunarodnog položaja države, gospodarske suradnje i bilateralnih odnosa.
U javnosti se već raspravlja o mogućim promjenama među diplomatima imenovanima na prijedlog Željka Komšića, no konačne odluke o eventualnim razrješenjima potrebno je razlikovati od političkih najava i medijskih procjena.
Neki diplomati već najavili odlazak
Rasprava o budućnosti diplomatske mreže dodatno je dobila na pozornosti nakon informacija o završetku mandata pojedinih predstavnika BiH u inozemstvu.
Vanja Filipović, šef Misije Bosne i Hercegovine pri NATO-u u Bruxellesu, objavio je da mu mandat završava u sljedećih nekoliko mjeseci te da traži novi profesionalni angažman u Bosni i Hercegovini ili Europskoj uniji.
S druge strane, veleposlanica BiH u Češkoj i nerezidentna veleposlanica u Slovačkoj Martina Mlinarević ranije je zatražila razrješenje s dužnosti, navodeći osobne i zdravstvene razloge.
Njihovi slučajevi ne znače da su donesene odluke o smjenama drugih diplomata, ali su dodatno usmjerili pozornost javnosti na kadrovska pitanja u vanjskoj politici.
O mogućim promjenama odlučivat će nadležne institucije
Imenovanje i razrješenje veleposlanika Bosne i Hercegovine provodi se kroz ustavom i zakonima propisane procedure, uz sudjelovanje nadležnih institucija. Stoga eventualne promjene ovise o konkretnim prijedlozima i službenim odlukama, a ne samo o političkim najavama.
Pitanje diplomatske mreže tako bi u narednom razdoblju moglo postati jedna od važnijih tema u raspravama o funkcioniranju institucija BiH i predstavljanju države na međunarodnoj sceni.
Ostaje vidjeti hoće li najavljeno preispitivanje rada diplomata rezultirati konkretnim kadrovskim promjenama te kojim će se kriterijima nadležne institucije voditi pri donošenju odluka.
