Koordinacija udruga Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane u BiH oglasila se priopćenjem povodom novih polemika o ulozi HVO-a i Armije BiH u oslobađanju Kupresa 1994. godine, odbacujući tvrdnje da je Armija BiH oslobodila grad, a potom prepustila ulazak hrvatskim snagama.
U priopćenju, objavljenom 4. studenoga, Koordinacija ističe kako je oslobađanje Kupresa nakon dvije i pol godine okupacije rezultat ponajprije djelovanja hrvatskih snaga HVO-a i Hrvatske vojske, uz sudjelovanje 7. korpusa Armije BiH.
Iz udruga navode kako se posljednjih dana u javnosti pojavljuju, prema njihovu stajalištu, neutemeljene interpretacije operacije „Cincar” kojima se nastoji umanjiti doprinos hrvatskih branitelja.
Posebno se pozivaju na obavještajni izvještaj Glavnog štaba Srpske vojske Krajine od 7. studenoga 1994. godine, u kojemu je, kako navode, zabilježeno napredovanje hrvatskih snaga i njihov ulazak u Kupres 3. studenoga. Kao dodatne izvore spominju izvješće posebnog izvjestitelja Ujedinjenih naroda Tadeusza Mazowieckog i vojnu analizu Mikea Redmana objavljenu u časopisu The Journal of Slavic Military Studies.
Operacija „Cincar” pokrenuta 1. studenoga 1994.
Prema navodima Koordinacije, pripreme za oslobađanje Kupresa započele su u srpnju 1994. godine u Zapovjedništvu Zbornog područja HVO-a Tomislavgrad. Plan hrvatskih snaga predviđao je napredovanje iz smjera Tomislavgrada i Rame, dok je postrojbama 7. korpusa Armije BiH bila dodijeljena zadaća djelovanja iz pravca Bugojna.
Operacija „Cincar” započela je 1. studenoga 1994., a nakon dvodnevnih borbi hrvatske snage ušle su u Kupres 3. studenoga. U operaciji su sudjelovale brojne postrojbe HVO-a i Hrvatske vojske, među kojima su bile gardijske brigade HVO-a, 60. bojna „Ludvig Pavlović”, 22. diverzantski odred, Specijalna policija MUP-a HR Herceg-Bosne te 4. gardijska i 115. brigada Hrvatske vojske.
U borbama je, prema podacima iz priopćenja, poginulo devet pripadnika hrvatskih snaga, dok su 33 branitelja ranjena.
Poziv na odgovorno iznošenje povijesnih činjenica
Iz Koordinacije upozoravaju kako različita tumačenja ratnih događaja ponovno otvaraju bolne rane te vrijeđaju poginule branitelje, njihove obitelji i sve sudionike operacije.
Poručuju kako o događajima iz Domovinskog rata treba govoriti odgovorno, oslanjajući se na povijesne dokumente i činjenice, bez manipuliranja i prekrajanja povijesti.
„A mi se nećemo umoriti od istine. Nastavit ćemo je ponavljati upravo zbog onih koji su dali živote za slobodu”, zaključuje se u priopćenju Koordinacije udruga Domovinskog rata HVO-a u BiH.
