Prema najnovijim podacima Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), na više od 90 posto obrađenih biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini je evidentirano više od 445.000 nevažećih glasačkih listića. Politički analitičari ocjenjuju da nisu razlog samo izborne krađe, već i nepismenost birača. Rješenje vide u pojednostavljenju izbornog procesa i uvođenju elektronskog sistema glasanja.
Jedno od najvećih iznenađenja proteklih Općih izbora u Bosni i Hercegovini je više od 445.000 nevažećih glasačkih listića. Najviše ih se odnosi na biranje parlamentaraca u Parlamentu BiH, a zatim za Predsjedništvo BiH.
Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da smo u začaranom krugu izbornih krađa, malverzacija i prevara, koje su, kako kaže, postale sastavni dio identiteta Bosne i Hercegovine. Simptomatično je, kaže, da pojedini politički akteri spominju prazne listiće kako bi se, po njenoj ocjeni, opravdali da nisu manipulirali.
“Mnogi u biračkim odborima listiće su učinili nevažećim. Iluzija je očekivati da će se iskontrolirati svaki od tih listića i da će nekoliko uložiti toliko energije i vremena da utvrdi da li smo nepismeni , da li smo korumpirani , da li smo krali”, napominje Topić.
Ne može se toliki broj nevažećih glasačkih listića pripisati samo izbornom inžinjeringu. Neki građani su iz revolta ubacivali prazne listiće, a neki su iz neznanja griješili tijekom glasanja, mišljenja je novinar Blica Slobodan Popadić.
“Naš izborni sistem je složena materija da se glasa istovremeno za nekoliko nivoa vlasti, a da imamo veliki broj funkcionalno nepismenog stanovništva u BiH i vrlo je moguće da dobar postotak njih i dalje ne zna kako se pravilno glasa”, smatra Popadić.
Sličnog stava je i analitičarka Ivana Marić koja smatra da se od 10 posto nevažećih listića polovina odnosi na izborni inžinjering, a druga polovina na nepismenost birača.
“U Federaciji BiH za Predsjedništvo kada imaju dvije kolone i veliki broj ljudi zaokruži obje. Glasa se i za Bošnjake i za Hrvate što je nedozvoljeno. Mora se više vremena uložiti u edukaciju birača ili da se pojednostavi izborni sistem”, mišljenja je Marić.
Dobro je što je počelo i sankcioniranje političkih subjekata kao glavnih generatora izbornih prevara, smatraju u Koaliciji Pod lupom. Ističu da se treba boriti za skenere koji bi onemogućili krivotvorenje izborne volje građana.
“Da se uvedu nove tehnologije, koje se ogledaju u prvom redu u elektronskoj identifikaciji birača, onemogućavanju da jedan birač više puta glasa i na kraju uvođenje skenera gdje bi se po automatizmu utvrđivali rezultati glasačkog listića”, pojašnjava Vehid Šehić iz Koalicije Pod lupom.
Struktura nevažećih glasačkih listića biće poznata tek nakon analize SIP-a. Naši sugovornici zamjeraju što ništa nije poduzeto da se smanji broj nevažećih glasačkih listića. Ni veće kazne za malverzacije u biračkim odborima nisu zaustavile nepravilnosti ni u ovom izbornom ciklusu.
