Rizik od moždanog udara smanjit ćeš zdravim životnim stilom i prehranom u kojoj dominiraju žitarice, mnogo voća i povrća, nezasićene masti iz maslinovog ulja i plave ribe, te niskomasni mliječni proizvodi. Uz to, zeleni čaj dokazano smanjuje rizik od bolesti krvnih žila mozga, čije začepljenje i uzrokuje moždani udar.

Čimbenici rizika za razvoj cerebrovaskularne bolesti

Mnogi čimbenici rizika dovode do nastanka moždanog udara. Na neke, kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe nije moguće utjecati. Na drugu skupinu čimbenika, može se uvelike utjecati i na taj način značajno smanjiti rizik od pojave moždanog udara ili stanja koja mu prethode.

Stil života i način prehrane utječu na čimbenike rizika, koji su zajednički za razvoj bolesti srca i krvnih žila, kao i za pojavu moždanog udara. Glavni čimbenici su poremećene razine masnoća u krvi, povišen krvni tlak, bolesti srca, dijabetes, pretilost, pušenje, tjelesna neaktivnost, izloženost kroničnom stresu i visoka razina homocisteina.

Povećane razine masnoća u krvi, hiperkolesterolemija, hipertrigliceridemija ili kombinirana hiperlipidemija, dovode do gomilanja suvišnih masti na stijenkama krvnih žila i posljedično do nastanka ateroskleroze. Ovo stanje karakterizira zadebljanje stijenke krvnih žila, čime se gubi žilna elastičnost, a u većini slučajeva prethodi moždanom udaru. Uz prehranu s prevelikim udjelom zasićenih masnoća, razvoju ateroskleroze pogoduje i pretilost, hipertenzija te pušenje.

Dodaci prehrani za krvne žile

Rezultati brojnih istraživanja dokazali su povoljan učinak antioksidansa, prvenstveno biljnih sterola, vitamina i minerala, na zdravlje krvožilnog sustava. Zajedno s omega – 3 masnim kiselinama i prehrambenim vlaknima, ove tvari smanjuju apsorpciju kolesterola, snižavaju vrijednosti triglicerida u krvi i povišenog krvnog tlaka, te doprinose čvrstoći i elastičnosti krvnih žila.

Povoljno djelovanje omega-3 masnih kiselina na zdravlje srca i krvožilja iznimno je dobro dokumentirano znanstvenim dokazima. Poznato je djelovanje omega-3 masnih kiselina na smanjenje razine triglicerida u krvi, smanjenje rizika stvaranja krvnih ugrušaka i smanjenje povišenog krvnog tlaka.

Dokazani kardioprotektivni učinak omega -3 masnih kiselina postiže se već pri dozi od 1 g dnevno, a pritom valja odabirati proizvode s visokim udjelom EPA i DHA masnih kiselina. Osim dodataka prehrani koji predstavljaju koncentrirani izvor omega-3, jedini značajan izvor ovih dragocjenih masnih kiselina je riba, posebice masna riba iz sjevernih mora te alge.

Beta karoten je snažan antioksidans koji je ujedno preteča vitamina A. Budući da štiti LDL kolesterol od oksidacije, ima preventivni učinak na bolesti srca. Rezultati studija ukazuju da adekvatan unos vitamina A i E te likopena i beta – karotena igra važnu ulogu u prevenciji nastanka ateroskleroze. Smatra se da zaštitni učinak navedenih tvari leži u njihovom snažnom antioksidativnom djelovanju koje sprječava nastanak aterosklerotskih plakova.

Dobrobiti zelenog čaja

Zeleni čaj zbog visokog udjela polifenola ima iznimno snažno antioksidativno djelovanje. Posebno se ističe sadržaj katehina EGCG (epigalokatehin – galata), tvari koja potiče razgradnju masti i pomaže u sniženju kolesterola. Smatra se da polifenoli štite organizam od nastanka moždanog udara jer preveniraju stvaranje krvnih ugrušaka. Istraživanja su pokazala da 5 šalica zelenog čaja na dan smanjuje rizik od cerebrovaskularne bolesti.

Koenzim Q10 najvažniji je koenzim u tijelu. Djeluje kao snažan antioksidans koji se stvara u tijelu, ali i unosi hranom životinjskog porijekla. U formi dodatka prehrani prihvaćen je kao alternativna pomoć kod kardiovaskularnih bolesti. Zanimljivo je da je upravo u srčanom mišiću najveća koncentracija koenzima Q10. Kao dodatak prehrani preporučuje se u dozi od 30 – 100 mg na dan.

Folna kiselina regulira količinu aminokiseline homocistein koja nastaje kao nusprodukt u razgradnji životinjskih proteina. Brojna istraživanja povezala su visoke koncentracije homocisteina u krvi s razvojem cerebrovaskularnih i kardiovaskularnih bolesti. Folnu kiselinu nalazimo u zelenom povrću, žitaricama, narančama, a zaštitni učinak pokazuje u dnevnoj dozi od 400 µg.

C vitamin u dodacima prehrani također može pridonijeti prevenciji bolesti srca i krvnih žila. Budući da je vitamin C topiv u vodi, ovaj nutrijent svoju ulogu obavlja u vodenom okružju u tijelu. Također, štiti LDL kolesterol od oksidacije, pomaže u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti i nekih učinaka starenja.

Najbolja iskoristivost vitamina C postiže se u dozi od 200 – 400 mg. Naime, u toj dozi postiže se najbolje zasićenje stanica vitaminom C te se stoga uzimanje doza viših od 500 mg “odjednom” smatra beskorisnim, jer će se veći dio vitamina C izlučiti iz organizma. Kalcij i magnezij imaju iznimno važnu ulogu u održanju ujednačenog ritma srca. Mineral cink također ima povoljno djelovanje jer ulazi u sastav tjelesnih antioksidansa i na taj način štiti brojne strukture u tijelu. Ujedno, kalcij je dokazano važan pomagač u snižavanju povišenog krvnog tlaka, a magnezij je poznati “antistresni” mineral.

Prehrana i stil života

Kako bi se smanjio rizik nastanka ili ponovnog moždanog udara treba prijeći na zdrav način prehrane u kojoj dominiraju žitarice, mnogo voća i povrća, nezasićene masti iz maslinovog ulja i plave ribe, te niskomasni mliječni proizvodi.

Ove preporuke uklapaju se u model mediteranske prehrane, koja se preporučuje i kod bolesti srca. Opće preporuke uključuju konzumiranje više manjih obroka. Unos hrane trebalo bi raspodijeliti u najmanje 3 ili idealno 5 obroka dnevno. Na taj način izbjegava se gladovanje koje obično ima za posljedicu prejedanje i unos nekvalitetne hrane.

Unos masti potrebno je ograničiti na 30 posto dnevne kalorijske vrijednosti, od čega nezasićene masnoće trebaju činiti oko 25 posto ukupno unesenih masnoća. Mlijeko i mliječne proizvode treba birati sa smanjenim udjelom masnoće i izbjegavati konzumiranje punomasnih sireva (45% m.m.).

Kao izvor kvalitetnih bjelančevina preporučuje se perad, riba, krto meso te nemasni sir (npr. svježi kravlji sir). Prilikom konzumiranja mesa preporučljivo je ukloniti sve vidljive masnoće, jer meso ionako sadrži dovoljnu količinu masnoća u naizgled nemasnim dijelovima.