Nakon što je u SAD-u početkom ove godine odobren lijek za Alzheimerovu bolest lekanemab, švedski neurogerijatar Nenad Bogdanović izrazio je uvjerenost da će on biti uskoro odobren i u Europi kao prvi lijek protiv ove teške demencije. Europska agencija za lijekove (EMA) već je dobila zahtjev za ocjenu ovoga lijeka.
Očekujem odobrenje u prosincu jer je veliki zdravstveni i politički pritisak da se lijek odobri i u Europi, izjavio je Hini dr. Bogdanović, profesor gerijatrije hrvatskog podrijetla na Karolinska institutu i Karolinskoj sveučilišnoj bolnici u Stockholmu.
Lijek se u SAD-u prodaje pod imenom leqembi, a sadrži antitijela koja uklanjaju plakove ili
nakupine toksičnog proteina beta amiloida iz mozga. Bogdanović kaže da je razvoj tih antitijela započeo u njihovu laboratoriju na Karolinskoj, ali su japanska farmaceutska tvrtka Eisai i američki Biogen kompletirali klinička ispitivanja.
Prema prvim procijenama godišnja terapija košta oko 26.500 dolara.
Napominje i da je prije mjesec dana kompanija Eli Lilly izvijestila o pozitivnim rezultatima svoga lijeka – donanemaba. Također je riječ o antitijelima koja čiste amiloidne plakove u mozgu, a proizvođačtvrdi da usporava razvoj Alzheimerove bolesti za oko trećinu vremena.
Nova era borbe protiv Alzheimera
“Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) još nije dala završnu riječ o donanemabu.
Očekujemo da će do kraja srpnja odobriti i ta nova antitijela za ‘čišćenje smeća u mozgu”, kaže Bogdanović koji je prije petnaestak godina i osobno bio uključen u razvoj prvih antitijela protiv Alzheimera u kompaniji “Wyeth and Pfizer” u Londonu.
Ističe i da smo vjerojatno stupili u novu eru mogućeg zaustavljanja progresije Alzheimerove bolesti, za koju do sada nije bilo lijeka.
A ideja o ovom načinu borbe protiv Alzheimera nastala je još krajem prošlog tisućljeća, točnije 1999. Nakon toga eksperimentalne studije na miševima pokazale su da se patološke promjene u mozgu mogu ukloniti antitijelima protiv proteina amiloida.
U normalnim fiziološkim procesima taj se protein stvara i razgrađuje, dok se u Alzheimerovoj bolesti iz još uvijek nejasnih razloga nakuplja u mozgu, uzrokujući degeneraciju mozga i demenciju. U samo malom postotku od oko tri posto pacijenata s Alzheimerovom bolešču genetska je greška uzrok nakupljanja patoloških promjena.
“Nije jasno nakuplja li se amiloid zbog povećane proizvodnje, ili zbog oslabljenog čišćenja tog proteina u mozgu, ili zbog obostranog mehamizma. Davanjem antitijela (novih čistača), višak amiloida uspješno se odstranjuje, što je potvrđeno u i eksperimentalnim studijama”, navodi Bogdanović. Lijek Leqembi, dodaje, potvrdio je učinkovitost ove “hipoteze čišćenja”.
