Uz izvoz radne snage, BiH se suočava i sa problemom izvoza trupaca.
Naime, Savjet ministara BiH još nije usvojio prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o produžavanju zabrane izvoza trupaca do 31. listopada, iako je rok primjene postojeće odluke istekao prije gotovo dva mjeseca. Dok domaći drvoprerađivači ističu da je što prije potrebno donijeti odluku o spuštanju rampe, izvoz raste.
Zabrana izvoza trupaca istekla je 31. srpnja. Odmah po isteku zabrane, za osam dana drvoprerađivači uspjeli su izvesti drvo u vrijednosti od 130.000 KM. Ta brojka je samo nastavila rasti.
Zbog problema sa nabavkom sirovine na domaćem tržištu, jedan od najvećih bijeljinskih prerađivača drveta, kompanija “Steko” okrenula se uvozu.
U vremenima kada je drvo bilo na cijeni i kada su svi drvoprerađivači mogli zaraditi, tad je bio dozvoljen izvoz i došli smo u situaciju da sam ja u tom trenutku morao preći na kompletan uvoz iz Austrije i Njemačke što mislim da je sramota za sve naše u ovoj zemlji, ističe Milenko Stevanović, direktor kompanije za proizvodnju drvenih kuća.
Ako se ponovo ne zabrani izvoz oblovine, najbolji trupci će ići van granica, kažu u Udruženju drvoprerađivača Republike Srpske.
Generalno će biti problem da će najbolji trupci lišćara ponovo ići u Kinu ili u ostatak Europe, čega je u BiH nedovoljno. Ako imamo razumijevanja, da možda napravimo kompromis, predložit ćemo da se ogrjevno i meko drvo, jela, smreka, da se ostave kao slobodni za izvoz, kaže Darko Partalo iz Udruženja drvoprerađivača.
Iako su nadležni izrazili opredijeljenost za usvajanje ove odluke, konkretni potezi se i dalje čekaju.
Inzistiram na usvajanju ove odluke, jer je to rezultat dogovora vlada RS-a i F BiH sa zajedničke sjednice u lipnju. Naša dužnost je da pratimo politike entitetskih vlada i postupamo u skladu sa onim što one traže od institucija na nivou BiH, naglasio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.
U Privrednoj komori RS-a ističu da je odluka o zabrani izvoza imala pozitivne efekte, ali da se drvoprerađivači sada susreću i sa manjkom tražnje i smanjenjem broja ugovora.
Došlo je do smanjenja ugovora i potražnje iz inozemstva. Ono na šta mi ne možemo utjecati je potražnja i ono što se dešava na tržištu EU, gdje naši prerađivači izvoze svoje proizvode, a to je manjak tražnje za našim proizvodima, navodi Slavica Marković iz Privredne komore Bijeljina.
Tržište EU trenutno je preplavljeno robom iz Kine, što dodatno smanjuje potražnju za proizvodima iz BiH, piše BHRT.
