Trgovkinja Lejla iz Sarajeva mjesečno zarađuje oko 480 konvertibilnih maraka (KM) ili 240 eura mjesečno, prenosi RSE.

Ona spada među više od 260.000 radnika u bh. entitetu Federacija BiH koji žive sa mjesečnim primanjima manjim od 650 KM (325 eura).

„Najteže je što niste u prilici djeci da osigurate ono što biste htjeli kao roditelj“, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Lejla, trgovkinja iz Sarajeva.

Njena osnovica plaće je takozvani “minimalac” (najniža zakonski garantirana plaća) od 406 KM (oko 203 eura), što je uvećano za iznos minulog rada. Kaže, dobivaju i bon za topli obrok od pet KM dnevno (2,5 eura), koji može da potroši u trgovini u kojoj radi.

„S tim iznosom novca vi ne možete skoro, pa ništa. Dok platite komunalne usluge, koliko god da pokušavate to držati na minimumu, to vam je u prosjeku 220-250 KM, ovisno od toga ako se potroši malo više struje“, priča Lejla.

Najveći dio novca koji preostane se koristi za prehranu i to za ono najosnovnije.

„Vidite koliko su cijene porasle, obično se kupi ono što je na sniženju, ono što je na rasprodaji, da bi se moglo priuštiti da imate – ne ja, nego djeca – bar jedan kuhan obrok dnevno“, kaže ona.

Njeno dvoje djece su osnovci, odlični učenici, a iz mjeseca u mjesec se bori da im priušti sve što im treba.

„Knjige kupujemo ili polovne, ili zamijene sa onima koji su iz višeg razreda, u školama se organiziraju te razmjene. Ali, u obavezi ste da im kupite ostalu opremu“, objašnjava Lejla.

Nije u mogućnosti da kupuje bilo što naveliko, ni da ostavlja bilo kakav iznos sa strane. Dodaje – ne daj bože da se desi neki kvar u stanu. U sličnoj situaciji je Snežana iz grada na sjeveru BiH, u Republici Srpskoj(RS) (drugom bh. entitetu). Njena primanja su nešto veća od 600 KM (300 eura) kada se na minimalac od 540 maraka, koliko iznosi u ovom bh. entitetu, doda njen minuli rad.

Snežana, koja se bavi administrativnim poslovima, za RSE kaže, da je tijekom ovog mjeseca dobila neisplaćeni iznos toplog obroka za 2016. godinu.

“Snalazim se, znam s čime raspolažem i u okviru toga se i krećem. Prvo se riješim režijskih troškova, pa se onda ide u nabavku. A kolege koji imaju malu djecu oni su baš u problemu”, priča Snežana, koja živi s kćerkom koja je zaposlena, ali priznaje da bi egzistencija bila jako teška da živi samo od svoje plaće.

“Inflacija je uradila svoje, da je praktično umanjila još trećinu sigurno, od toga što dobivamo unazad pet godina, a plaća se nije mijenjala. Ljudi se snalaze, neko ima na selu nekoga, nekome supružnik radi pa se tako nadopunjavaju, inače je zaista teško“, kaže ona i dodaje:

“Dođem u situaciju da je to, ipak, uvredljivo, na kraju svega”, rekla je Snežana.

Tko prima najniže plaće u BiH?

Prema državnoj Agenciji za statistiku, najniže plaće u cijeloj BiH su tijekom listopada imali radnici u zaštitnim i istražnim djelatnostima, samo 515 KM (oko 257 eura), kuhari i konobari imaju tek nešto veća primanja, 527 KM, dok zaposleni u proizvodnji odjeće dobivaju 539 KM (oko 269 eura) mjesečno.

U RS minimalac iznosi 540 maraka (oko 270 eura) od 1. Lipnja ove godine, odlukom Vlade RS. To je povećanje od 20 KM (10 evra) u odnosu na prethodni, utvrđen krajem 2020. godine.

Najniže plaće u RS u prvih 10 mjeseci 2021. godine su u građevinarstvu, po 720 KM (360 eura) dok u hotelijerstvu i ugostiteljstvu iznose 721 KM, pokazuju podaci entitetskog Zavoda za statistiku. Prosječna primanja ispod 800 KM (400 eura) imaju i radnici u trgovinama, automehaničari, vozači, skladištari, te radnici u sektoru umjetnosti, zabave i rekreacije.

Platu do 600 KM (300 eura) u RS prima oko 125.000 radnika, navode u Savezu sindikata RS. Potrošačka korpa u ovom entitetu za listopad iznosi 2.001,73 KM (oko 1.000 eura), od čega se 68 posto izdvaja za prehranu, te stanovanje i komunalne usluge. Minimalac u Federaciji BiH iznosi 406 KM (203 eura).

Daleko najniža primanja u ovom entitetu imaju radnici u djelatnostima pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane, odnosno hotelijerstvu i ugostiteljstvu – 567 KM (oko 283 eura), prema podacima Federalnog zavoda za statistiku za septembar 2021. Sljedeći su radnici u građevinarstvu, sa 708 KM (354 eura) mjesečno. Sindikalna potrošačka korpa u FBiH je 2.190,30 KM (oko 1.095 eura), od čega je skoro pola, 1.052 KM, potrebno odvojiti za hranu.

Sindikat u FBiH želi najnižu plaću od 500 eura

U entitetu Federacija BiH nije pravno definiran iznos minimalne plaće, pojašnjavaju u sindikatu, a trenutno se primjenjuje iznos određen općim kolektivnim ugovorom koji su sindikalci i poslodavci potpisali 2016. godine.

Elvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže za RSE da su poslanici u parlamentu Federacije BiH podržali njihovu inicijativu za donošenje zakona o minimalnoj plaći od 1.000 KM (500 eura), te da bi već početkom 2022. godine ovo zakonsko rješenje moglo da zaživi.

„Vlada Federacije ima dosta komotnog prostora u budžetu da oni poslodavcima koji nisu u poziciji da isplate ovoliku plaću, da im se to subvencionira i da taj poslodavac hipotetički isplaćuje plaću od 750 KM, a da Vlada Federacije namiruje tih 250 KM“, računa Šatorović.

On dodaje da veliki broj radnika na minimalcu prima dio plaće „u kuverti“, a da trenutna zakonska rješenja pogoduju poslodavcima da takav sistem i dalje drže na snazi. To praktično znači da poslodavci novac radnicima ne uplaćuju preko bankovnih računa, već im plaćaju “na crno”, bez uplate doprinosa.

Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH Adnan Smailbegović pojašnjava da su se oni već dogovorili s nekim granskim sindikatima i potpisali kolektivne ugovore.

Podsjeća da bi entitetska Vlada do kraja godine trebalo da objavi uredbu koja bi stupila na snagu 1. siječnja prema kojoj će minimalna plaća iznositi 55 posto od prosječne, odnosno nešto više od 540 KM (270 eura).

Smailbegović ističe da bi plata svake godine trebalo da prati rast potrošačkih cijena i rast bruto domaćeg proizvoda. Podsjeća da, po konvenciji koju je izdala Međunarodna organizacija rada, i koju je potpisala BiH, minimalna plaća ima socijalni i ekonomski aspekt.

“Socijalni aspekt je taj da radnik može da preživi od tih primanja, da je to socijalni minimum, s druge strane ekonomski – da ne ugrozi radna mjesta i da ne ugrozi ekonomiju zemlje. Dakle ova plaća definitivno, od 1.000 KM, pogotovo s ovim zakonskim rješenjima koja jesu, je nešto što bi zasigurno ugrozilo značajan broj radnih mjesta”, poručuje Smailbegović.

On dodaje da bi trebalo smanjiti stope doprinosa i proširiti poreznu osnovicu da bi se o ovome moglo razgovarati.

Sindikalci i poslodavci u RS čekaju odluku Vlade

Savez sindikata RS i Unija udruženja poslodavaca RS se nisu dogovorili oko iznosa najniže plaće na sjednici entitetskog Ekonomsko-socijalnog savjeta 20. prosinca.

Ekonomsko-socijalni savjet je tijelo čiji je cilj dijalog o ekonomskom i socijalnom položaju zaposlenih i poslodavaca, a čine ga predstavnici entitetske Vlade, reprezentativnih sindikata i udruženja poslodavaca.

Pošto nije bilo dogovora, Vlada bi do kraja godine trebalo da donese konačni sud o iznosu najniže plaće.

U Savezu sindikata kažu da su pokušali da nađu kompromis – da iznos minimalca bude najmanje 750 KM (oko 375 eura), ali da se do njega dođe u dva koraka, jedan početkom godine, drugi na proljeće.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza, tvrdi da rast privredne aktivnosti, ostvarena dobit i podrška entitetskog budžeta realnom sektoru ostavlja prostor za ovakvo povećanje.

„Sigurno će doći do povećanja najniže plaće. Ponuda poslodavaca je bila 600 maraka (300 eura), koju mi nismo prihvatili. Očekujemo od Vlade da više, a da ono što oni predlože bude više od onog što su poslodavci nudili“, kaže Mišić.

Procjena sindikata je da bi oko 13.000 radnika u RS trebalo da prima najnižu plaću – isključivo oni bez kvalifikacija i na najjednostavnijim poslovima.

Stav poslodavaca u RS je da bi formula za najnižu plaću trebalo da bude određena pravilnikom.

“Ona mora biti bazirana na ključnim makroekonomskim indikatorima, kao što su inflacija, rast prosječne plaće, i rast BDP-a. Ono što mi imamo na sceni je odokativna metoda utvrđivanja nekog iznosa najniže plaće”, izjavio je za RSE Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS.

Do sada je najniža plaća iznosila 50 % prosječne plate, a trenutno iznosi 52,8 %. Aćić ocjenjuje da bi dodatno povećanje ponovo pojačalo sivu ekonomiju, i predlaže povećanje od pet procenata, u skladu s rastom prosječne plaće od oko 4% i prošlogodišnjom inflacijom od oko 2,3%.

Najniži minimalac u regionu – 170 eura

Minimalac u Srbiji trenutno iznosi 32.000 dinara (272 eura). Prema zvaničnim podacima, više od 350.000 zaposlenih u Srbiji prima ovu platu kao redovnu zaradu, a najmanje još toliko radnika ima neznatno veća primanja.

Od 1. siječnja iduće godine minimalac će porasti, pa će iznositi 35.000 dinara (oko 300 eura).

Minimalac u Hrvatskoj je daleko najviši, te iznosi 435 eura, u Crnoj Gori je povećan 1. oktobra, s 222 na 250 eura, dok u Sjevernoj Makedoniji iznosi 240 eura.

Najniži iznos minimalne plate u regionu primaju stanovnici Kosova – samo 170 eura.

n24.ba