Svi mi ponekad poželimo biti nešto drugo. Barem na jedan dan postati netko drugi, netko bolji, lošiji, smiješniji, čudniji, jednostavno drugačiji.
Upravo živimo dane kada možemo postati bilo što. Poklade, fašnik, maškare ili mačkare, mesopust, karneval samo su neki od naziva kojima obilježavamo vrijeme preobrazbe. Danas se fašnik smatra velikom zabavom za cijelu obitelj, a ponajviše za djecu. Maske, kostimi, ulične povorke, pjesma, ples, krafne, smijeh i veselje prve su asocijacije kada netko spomene karneval. I ove godine mnoštvo ljudi diljem svijeta na kratko će navući maske i kostime te postati netko drugi.
Karneval je zapravo završno vrijeme prije korizme, tijekom kojeg dajemo oduška svojem tijelu i duhu, „iživljavamo” se uoči korizme, perioda odricanja, čišćenja, žrtvovanja. U nekim krajevima traje danima, u nekim tjednima, no obavezno završava utorkom, prije blagdana Pepelnice ili Čiste Srijede. Tradicija obilježavanja fašnika seže daleko u povijest, a korijene vuče iz kršćanstva. U 9. stoljeću, u vrijeme Grgura Velikog, propisana je crkvena mjera koja obvezuje da se u ponedjeljak i utorak, uoči Pepelnice, posti. Nedjelja koja prethodi Pepelnici nazvana je bezmesna nedjelja. Od tuda dolazi i naziv mesopust. Što bi zapravo bio i doslovan prijevod izvorno latinskog pojma Carne Vale (zbogom meso). Doduše, postoje tumačenja da je riječ karneval nastala i po drugom kriteriju, od također latinskog Carrus Navalis (brod na kotačima). Naime, brodovi na kotačima bili su dio proljetne svečanosti posvećene božici Izidi (Isidis Navigium) u Italiji tijekom 14. i 15. stoljeća. Ta je tradicija preseljena i u hrvatske obalne krajeve, kola prerušena u brodove česta su i u primorskim karnevalima, odnosno maškarama.
Kada bismo tražili prikladan hrvatski naziv za karneval (dakako, uz onaj kršćanski pojam mesopust), onda bi najbliže bio pojam Poklada. Naime, i tu se pojavljuju dva korijena riječi, jedan je poklad (posno, mrsno značenje), druga je stari hrvatski glagol klasti (staviti, npr. iz zdjele na tanjur) prisutan i u čakavskom i u kajkavskom narječju. Blizu je i pojam maškare (prerušavati se), dok je riječ fašnik, učestala u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske, došla pod germanskim utjecajem. Doduše, i tu postoje dva tumačenja, prvo da je korijen riječ Fasten (postiti), a druga Fasching (nastao opet iz starijega naziva Vastschang ili Vaschanc – isprazniti zadnju čašu prije posta.