Pregovori između Rusije i Ukrajine, unatoč velikim naporima, ponovno su zapeli i jasno je da dogovora neće biti uskoro. Time se otvara prostor za novu eskalaciju sukoba. Najspornija pitanja ostaju teritorij Donbasa i sigurnosna jamstva.
Rusija želi jednostavnije i brže ovladati Donbasom. Iako ruske snage napreduju, tempo je daleko sporiji od očekivanog. Primjer je bitka za Pokrovsk koja traje od kolovoza 2024. iako su ruske trupe ušle u središte grada, kontrola nad cijelim područjem još nije uspostavljena. No, površina koju neka strana osvoji više nije ključni pokazatelj; presudno je iscrpljivanje – ljudi, opreme, novca, motivacije i podrške javnosti.
Zato ni jedna strana ne želi odustati od Donbasa. Ukrajina bi gubitkom tog područja pogoršala obrambeni položaj, dok Rusija želi nastaviti ofenzivu. Trenutno Rusija iscrpljuje Ukrajinu brže nego što slabi sama, pa Kijev pokazuje više volje za prekid sukoba, posebno uz sve neizvjesniju zapadnu pomoć.
Kijev ne može prihvatiti predaju Donbasa bez ozbiljnih sigurnosnih jamstava, no ulazak u NATO ili jaka bilateralna obrana sa SAD-om nisu realni. Washington nudi samo opskrbu oružjem i obavještajnim podacima, bez obveze izravne vojne intervencije, što je za Ukrajinu nedovoljno.
U trenutku kada je jasno da mirovni sporazum nije na vidiku, američki predsjednik Trump ponovno kritizira Kijev, ovaj put zbog neodržavanja izbora. To je pokušaj pritiska na ukrajinsku vlast, slabljenja Zelenskijevog legitimiteta i pripreme terena za eventualno smanjivanje američke vojne pomoći. Zelenski je odgovorio da su izbori nemogući zbog ratnog stanja i da nije moguće osigurati uvjete za glasanje ni na okupiranom teritoriju ni na bojišnici.
Istoga dana Putin je potpisao dekret o obuci rezervista kroz cijelu 2026. godinu, što je produžen i ambiciozniji plan nego prije. Zakon iz 2025. omogućuje da se rezervisti nakon obuke rasporede na “posebne zadatke” bez formalne mobilizacije. Riječ je o obliku “tihe mobilizacije”, kojom Rusija popunjava snage bez masovnog otpora stanovništva. Uz postojeći tempo regrutacije, Rusija može održavati ofenzivu barem još godinu dana.
Ukrajina je iscrpljena, ali se i dalje drži. Kijev smatra da se, unatoč teškoj situaciji, država neće slomiti te da se mora izboriti za barem neke svoje zahtjeve u budućim pregovorima. Europa pruža ograničenu podršku, ali ne može zamijeniti SAD u vojnom i financijskom smislu. Zato Washington može i dalje pritiskati Kijev da se povuče iz Donbasa, što Ukrajina i EU ne smatraju prihvatljivim.
Rusiji odgovara postojeća napetost između Washingtona i Kijeva jer joj omogućuje zadržavanje tempa na bojištu. Zapad je iscrpio svoje mogućnosti pritiska na Moskvu bez ozbiljnih posljedica po vlastite građane i gospodarstva. Čak i ako SAD smanji pomoć, rat bi mogao potrajati još dvije do tri godine uz spor napredak ruske vojske. Istodobno, Rusija može izdržati sankcije sve dok SAD ne uvede sekundarne mjere protiv Kine, Indije i Turske, što nije realan scenarij.
Sve to ukazuje na svojevrsni povratak početnim pozicijama s početka Trumpova mandata, ali u gorej situaciji za Ukrajinu i uz kontinuiran ruski napredak, piše Index.
