U tradicionalnom novogodišnjem obraćanju članovima diplomatskog kora akreditiranog pri Svetoj Stolici, papa Lav XIV uputio je snažno upozorenje svjetskim liderima na urušavanje međunarodnog prava i sve izraženije širenje, kako je naveo, „žara za ratom“.

Iako je govor bio obilježen zabrinutošću zbog brojnih globalnih sukoba, Papa je Bosnu i Hercegovinu i Dejtonski mirovni sporazum izdvojio kao važan primjer i „sjeme mira“, naglašavajući da se trajni mir ne može graditi silom, već pravdom, pregovorima i kompromisom.

Osvrćući se na godišnjicu završetka rata u Bosni i Hercegovini, papa Lav XIV podsjetio je da je Dejtonski sporazum prije tri decenije zaustavio krvavi sukob u zemlji. Iako je priznao da BiH i danas suočava s brojnim izazovima i političkim tenzijama, istakao je da je sporazum otvorio prostor za stabilniju, prosperitetniju i skladniju budućnost. Taj primjer svrstao je uz nedavne mirovne napore između Armenije i Azerbejdžana, naglašavajući da je mir, iako težak, ipak dostižan cilj.

U nastavku govora Papa je oštro upozorio da se temeljni princip uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, prema kojem države ne smiju silom narušavati granice drugih, danas ozbiljno potkopava. Ukazao je da se rat sve češće predstavlja kao prihvatljivo sredstvo rješavanja sukoba, dok se mir traži kroz nametanje moći i dominacije. Podsjetio je i na misao svetog Augustina da čak i oni koji vode ratove žele mir, ali ne kao zajedničko dobro, već kao vlastiti posjed.

Posebnu pažnju posvetio je aktuelnim krizama, pozvavši na hitan prekid vatre u Ukrajini i obnovu dijaloga. Kada je riječ o Bliskom istoku, ponovio je da rješenje s dvije države ostaje jedina realna institucionalna perspektiva za Izraelce i Palestince, uz jasnu osudu nasilja nad civilima u Gazi i na Zapadnoj obali.

Papa se osvrnuo i na stanje slobode govora u zapadnim društvima, upozoravajući na, kako je naveo, „orvelovski jezik“ koji se pod izgovorom inkluzivnosti pretvara u sredstvo isključivanja onih koji se ne uklapaju u dominantne narative. Naglasio je da se prostor za istinsku slobodu izražavanja ubrzano sužava.

U govoru je dotakao i pitanja etičkog upravljanja vještačkom inteligencijom, nuklearnog naoružanja, kao i prava migranata, ističući da se migranti ne smiju posmatrati kao problem, već kao osobe s neotuđivim ljudskim pravima.

Zaključujući obraćanje, papa Lav XIV pozvao je diplomate na poniznost i hrabrost – poniznost da se živi u istini i hrabrost da se oprosti – naglasivši da primjeri poput Bosne i Hercegovine pokazuju kako se „sjeme mira“ mora stalno njegovati i štititi.