Iako se u javnosti izmjene Zakona o MIO/PIO u Federaciji BiH najčešće vežu uz povećanje mirovina, predložene promjene donose i niz drugih novina. Jedna od najznačajnijih odnosi se na buduće umirovljenike s minimalnim stažom, koji bi, prema novom zakonskom rješenju, mogli imati znatno niža primanja u odnosu na sadašnje korisnike Fonda MIO/PIO FBiH.

Parlament Federacije BiH uskoro bi trebao razmatrati izmjene Zakona o MIO/PIO koje je prethodno usvojila Vlada FBiH. Predložene izmjene uključuju novu formulu za usklađivanje mirovina, čija bi primjena već od siječnja donijela povećanje mirovina od 11,6 posto, dok je dodatno usklađivanje planirano za srpanj, kada bi mirovine porasle za još 5,6 posto.

Osim ukupnog povećanja mirovina od nešto više od 17 posto, značajne promjene predviđene su i u dijelu koji se odnosi na najniže mirovine za buduće umirovljenike. Potpuno je izmijenjen član 81. Zakona o MIO/PIO, kojim se redefinira način određivanja najniže starosne mirovine.

Prema važećem zakonu, osobe koje s navršenih 65 godina života imaju najmanje 15 godina mirovinskog staža ostvaruju pravo na najnižu mirovinu, koja trenutno iznosi 599 KM. Predloženim izmjenama najniža mirovina više ne bi bila jedinstvena, već bi ovisila o dužini mirovinskog staža i određivala bi se kao postotak prosječne mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine.

Za osobe s manje od 20 godina mirovinskog staža i navršenih 65 godina života, najniža mirovina ne bi mogla biti niža od 60 posto prosječne mirovine. S obzirom na to da prosječna mirovina trenutno iznosi nešto više od 650 KM, to bi značilo minimalni iznos od oko 390 KM. U praksi bi to dovelo do situacije da umirovljenici koji su pravo na mirovinu ostvarili krajem prošle godine primaju 599 KM, dok bi oni koji se umirove nakon stupanja izmjena na snagu, uz isti staž, imali znatno niža primanja.

Daljnje odredbe predviđaju da najniža mirovina za osiguranike s 25 do 30 godina staža ne može biti niža od 70 posto prosječne mirovine, za 30 do 35 godina staža 75 posto, za 35 do 40 godina staža 85 posto, dok bi za 40 i više godina mirovinskog staža najniža mirovina iznosila najmanje 95 posto prosječne mirovine.

U obrazloženju zakonskih izmjena navodi se da je zadržan mehanizam zaštite najniže mirovine, ali uz uvođenje više razina minimalnih iznosa, s ciljem pravednijeg vrednovanja dužine radnog staža.

Ipak, predložene izmjene izazvale su nezadovoljstvo dijela umirovljeničkih i sindikalnih organizacija. Upozorava se da bi novi model mogao negativno utjecati na osobe koje zbog ratnih okolnosti i poslijeratnog razdoblja nisu bile u mogućnosti ostvariti dulji radni staž. Također se ističe da izmjene člana 81. nisu bile predmet socijalnog dijaloga niti su usuglašene kroz Ekonomsko-socijalno vijeće.

Osim promjena vezanih uz visinu mirovina, izmjene Zakona o MIO/PIO donose i novosti u vezi s pravom na posmrtninu. Prema novim rješenjima, pravo na isplatu posmrtnine imat će i osobe koje nisu članovi uže obitelji, ali su snosile troškove sahrane. Također, omogućeno je ostvarivanje tog prava i umirovljenicima koji primaju mirovinu iz Federalnog zavoda MIO, a žive na području Republike Srpske.

Vlada Federacije BiH ističe da su socijalna davanja i mirovine među njezinim prioritetima te da je u proračunu za 2026. godinu planirano 4,3 milijarde KM za provedbu ovih mjera. Predviđeno je da minimalna mirovina, nakon usvajanja zakona, poraste sa oko 600 na približno 700 KM, čime bi se dodatno ojačao standard umirovljenika s najnižim primanjima.