Povodom početka mjeseca Ramazana, Željko Komšić uputio je iskrene čestitke muslimanima u Bosni i Hercegovini i širom svijeta, uz želju da blagoslovljene dane provedu u miru, zdravlju i porodičnoj toplini. U svojoj poruci Ramazan je opisao kao vrijeme duhovnog uzdizanja, strpljenja i solidarnosti te priliku za jačanje vjere i međusobnog povjerenja.
Istog dana započela je i Korizma, razdoblje posta i duhovne priprave pred Uskrs za katolike. Za vjernike katoličke tradicije, koja je duboko ukorijenjena u identitetu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, početak Korizme ima snažnu religijsku i kulturnu simboliku. Iz Komšićeve javne komunikacije, međutim, nije upućena poruka povodom tog važnog trenutka.
Ovaj izostanak otvorio je pitanje dosljednosti u obnašanju funkcije člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Iako član Predsjedništva predstavlja sve građane Federacije, njegova pozicija nosi i simboličku odgovornost prema narodu iz kojeg je izabran. Kritičari ističu da je Komšić više puta izabran dominantno glasovima birača iz bošnjačkog korpusa te da njegova komunikacija često naglašava građanski koncept, što, prema njihovom mišljenju, zanemaruje etničku reprezentaciju predviđenu ustavom.
Dok čestitka povodom Ramazana predstavlja poruku poštovanja i međureligijskog uvažavanja, izostanak slične geste za Korizmu kod dijela javnosti izaziva percepciju selektivnog pristupa ili nedovoljne osjetljivosti prema simbolima zajednice iz koje formalno dolazi. U pluralnom društvu, u kojem su religijski i nacionalni identiteti snažno povezani s političkim legitimitetom, dosljednost u javnim porukama ima poseban značaj, a male simboličke geste često dobivaju dodatnu političku težinu.
