U prostorijama Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine u Mostaru održana je 25. sjednica Predsjedništva, nakon koje se medijima obratio predsjednik HNS-a Dragan Čović.
Na sjednici je razmatran aktualni politički trenutak u Bosni i Hercegovini i okruženju, pripreme za Opće izbore 2026. godine te strateški koraci za buduće djelovanje. Čović je istaknuo kako su, na temelju materijala Glavnog vijeća, analizirali i rad Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, uključujući telekomunikacije, poštanski promet, zračni promet, željeznice te mrežu autocesta i cesta na svim razinama vlasti.
Govoreći o kandidatu za člana Predsjedništva BiH i najavama hrvatske oporbene “petorke”, Čović je naglasio kako je, zbog neriješenog pitanja Izbornog zakona, nužan zajednički nastup kroz HNS.
Istaknuo je kako je kandidiranjem Darijane Filipović u najvećoj mjeri postignuto jedinstvo te dodao da pojedine političke opcije ovaj proces koriste za vlastito profiliranje. Naglasio je kako je riječ o kandidatkinji koja može kvalitetno artikulirati interese hrvatskog naroda u okviru ustavnih ovlasti.
Upozorio je da bi bez izmjena Izbornog zakona moglo doći do ponavljanja situacija u kojima brojniji narod bira dva člana Predsjedništva, što bi dodatno produbilo političke prijepore. Dodao je kako bi u slučaju izmjena zakona pluralizam kandidata bio poželjan i neproblematičan.
Govoreći o parlamentarnim procesima, osvrnuo se na blokade u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, istaknuvši kako se sjednice ne održavaju zbog ponavljanja istih točaka dnevnog reda, dok ključni europski zakoni ostaju na margini.
Značajan dio obraćanja posvetio je Zakonu o Južnoj interkonekciji, naglasivši kako su ispunjeni uvjeti za početak njegove provedbe. Najavio je kako bi na predstojećem Summitu tri mora u Dubrovniku trebao biti predstavljen dokument između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske koji će formalizirati početak realizacije projekta.
Istaknuo je kako ne postoje prepreke za pokretanje administrativnih aktivnosti na terenu te da se očekuje brza operacionalizacija. Posebno je naglasio ulogu stranog investitora, istaknuvši kako Bosna i Hercegovina ne preuzima cjelokupan financijski rizik, budući da investitor osigurava sredstva i dinamiku realizacije.
Za realizaciju projekta ključna je i suradnja s Republikom Hrvatskom, osobito izgradnja dionice plinovoda od Dugopolja do granice s Bosnom i Hercegovinom kod Imotskog, koja je preduvjet za opskrbu plinom.
Na kraju je poručio kako ovakvi infrastrukturni projekti mogu doprinijeti stabilnosti i dugoročnom razvoju, ali i otvoriti prostor za rješavanje drugih unutarnjih pitanja u Bosni i Hercegovini.
