Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u opširnom je intervjuu za Večernji list poručio kako europski put BiH ovisi prije svega o većem angažmanu domaćih političara, ali i o jasnijem i aktivnijem pristupu Europske unije prema regiji.
Istaknuo je kako se proces integracije Bosne i Hercegovine ne može uspoređivati s drugim državama članicama EU, naglasivši specifičnost političkog i ustavnog sustava u zemlji. Pozvao se i na Solunsku deklaraciju iz 2003. godine, podsjećajući da je EU tada obećala integraciju zapadnog Balkana, dok je, kako je rekao, 23 godine kasnije napredak ograničen.
Schmidt je poručio kako i sama Europska unija ima interes za stabilnost i integraciju BiH i regije, iz sigurnosnih, ekonomskih i povijesnih razloga, ali je upozorio da dio domaćih političkih aktera još uvijek nije u potpunosti posvećen tom cilju.
Govoreći o blokadama institucija, posebno Doma naroda, kazao je kako političari moraju preuzeti odgovornost i donositi odluke, a ne blokirati rad institucija. Posebno je izdvojio pitanje državne imovine, koje, prema njegovim riječima, koči značajne investicije u zemlji.
Naglasio je kako BiH treba državni zakon koji bi jasno uredio raspodjelu imovine između različitih razina vlasti, ističući da je to moguće riješiti kroz politički dogovor i odluku Vijeća ministara, uz već postojeće mehanizme koje je međunarodna zajednica već definirala.
Osvrnuo se i na korištenje bonskih ovlasti, kazavši kako bi volio da se one što manje koriste te da se odluke u BiH donose unutar domaćih institucija. U tom kontekstu, naglasio je važnost jačanja izbornog integriteta i usklađivanja izbornog zakonodavstva s europskim standardima i presudama Europskog suda za ljudska prava.
Govoreći o Izbornom zakonu, Schmidt je rekao kako postoje složeni ustavni i politički izazovi, ali i da su raniji prijedlozi, uključujući razgovore u Neumu, predstavljali osnovu za moguća rješenja. Istaknuo je potrebu osiguranja ravnopravnosti konstitutivnih naroda uz izbjegavanje dodatne etničke podjele biračkog tijela.
Zaključio je kako je ključna veća kontrola građana nad političkim procesima, uz jačanje odgovornosti izabranih predstavnika, te poručio da je cilj postupno smanjivanje potrebe za intervencijama visokog predstavnika kako BiH bude napredovala prema Europskoj uniji.
