Prednacrt novog Zakona o radu Federacije BiH izazvao je snažne reakcije među radnicima, sindikatima i dijelom stručne javnosti. Dok iz Vlade poručuju kako je cilj modernizacija tržišta rada i usklađivanje s europskim standardima, brojni upozoravaju da bi pojedine odredbe mogle dodatno oslabiti položaj zaposlenih u privatnom sektoru.
Posebnu zabrinutost izaziva pitanje toplog obroka, naknade za prijevoz te sigurnosti radnog mjesta. Naime, u Federaciji BiH pravo na topli obrok nije izravno definirano zakonom, već uglavnom ovisi o kolektivnim ugovorima ili internim pravilnicima poslodavaca. Zbog toga sindikati upozoravaju da bi novi zakon mogao otvoriti prostor za dodatno smanjenje radničkih prava.
Prema informacijama iz dosadašnjih analiza prednacrta, zakon predviđa fleksibilnije oblike zapošljavanja, izmjene kod ugovora na određeno vrijeme, drugačije reguliranje godišnjeg odmora i prekovremenog rada te strože evidencije rada. Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH tvrdi da se zakon donosi kako bi se povećala pravna sigurnost i poboljšao poslovni ambijent.
S druge strane, dio ekonomskih analitičara i radnika smatra da bi veća fleksibilnost mogla značiti lakše otpuštanje zaposlenih i dodatnu nesigurnost na tržištu rada. Posebno se upozorava na trend sve većeg broja rada na određeno vrijeme i angažmana putem ugovora o djelu, što radnicima često ne osigurava punu zaštitu i stabilna primanja.
Rasprave su dodatno pojačane nakon povećanja minimalne plaće u FBiH, kada su pojedini poslodavci ukidali ili smanjivali topli obrok kako bi zadržali iste ukupne troškove rada. Građani na društvenim mrežama već mjesecima upozoravaju na slučajeve simboličnih ili potpuno ukinutih naknada za prehranu.
Prednacrt zakona tek treba proći parlamentarnu proceduru, a očekuje se da će uslijediti burne rasprave između Vlade, sindikata i poslodavaca. Sindikati poručuju da neće podržati rješenja koja bi radnike učinila “jeftinijom i lako zamjenjivom radnom snagom”, dok poslodavci traže veće olakšice i fleksibilnije uvjete poslovanja.
