Lokalni izbori, koji se održavaju 6. listopada, kao što je poznato, donose niz novina, od uvođenja novih tehnologija, poput optičkih skenera na pojedinim biračkim mjestima, do promjena u pogledu preferencija na listama političkih subjekata, a na temelju kojih birači sada mogu zaokružiti samo tri kandidata.
U protivnom, preferencijalni glasovi će se smatratinevažećima, što smanjuje mogućnost kandidatima koji su niže rangirani na pojedinim listama.
Naime, do nametanja izbornih pravila u ožujku ove godine, Izborni zakon predviđao je da birač može, u okviru kandidatske liste jedne političke stranke, koalicije ili liste neovisnih kandidata, označiti jednog ili više kandidata. Ako je birač ispravno označio jednog ili više kandidata na jednoj listi, smatralo se da je ta lista dobila jedan važeći glas u svrhu raspodjele mandata.
No, izmjenama je biračima sada ostavljena mogućnost da u okviru kandidatske liste jedne političke stranke, koalicije ili liste neovisnih kandidata označe jednog ili najviše tri kandidata na jednoj listi koju je birač odabrao. Ako je birač valjano označio više od tri kandidata na jednoj listi, smatra se da je ta lista dobila jedan važeći glas u svrhu raspodjele mandata, dok se preferencijalni glasovi s liste smatraju nevažećima. Odnosno glas ide isključivo stranci, piše Večernji list.
Inače, mandati za općinsko vijeće odnosno skupštinu općine koje je osvojila lista raspodjeljuju se najprije među kandidatima s te liste, od kojih je svaki dobio najmanje deset posto (10%) od ukupnoga broja važećih glasova koje je ta lista dobila, i to dodjelom mandata prema redoslijedu od najvećeg do najmanjeg broja glasova. Kako bismo to ilustrirali u praksi, poslužit ćemo se zamišljenim scenarijem u kojemu je određena stranka sa svojom listom za Općinsko vijeće dobila 2.000 glasova i tri mandata, a među njima ima kandidata na 10. mjestu koji je osvojio više od 10 posto ukupnih glasova liste. On u tom slučaju, iako je daleko od vrha ljestvice, ima značajnu mogućnost dobiti mandat.
