Gotovo deset mjeseci nakon što su objavljeni nalazi o povišenim koncentracijama olova u krvi stanovnika Vareša, još uvijek nema jasnih odgovora o izvorima onečišćenja i mjerama zaštite stanovništva. Na problem je ponovno upozorila Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, predstavljajući usporedno istraživanje o posljedicama industrijskog onečišćenja u svijetu.
Prema podatcima Javne ustanove Dom zdravlja Vareš, tijekom siječnja i veljače 2026. godine provedena su tri kruga testiranja, s ukupno 193 testiranja. U prvom krugu povišene vrijednosti olova zabilježene su kod 44 od 110 testiranih osoba, u drugom kod 19 od 49, a u trećem kod devet od 34 osobe.
Najviša izmjerena koncentracija iznosila je 29,5 mikrograma po decilitru krvi. Riječ je o vrijednosti koja višestruko premašuje referentnu razinu od 3,5 mikrograma po decilitru koju američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti koriste za prepoznavanje povišene izloženosti olovu kod djece. Zdravstvene smjernice upozoravaju da ne postoji sigurna razina izloženosti ovom teškom metalu.
Iz Fondacije ACT upozoravaju da dosadašnje reakcije nadležnih institucija nisu osigurale sveobuhvatan i transparentan odgovor na problem. Posebnu zabrinutost izazivaju informacije o novim testiranjima stanovništva, za koja, kako navode, javnost nije dovoljno informirana o opsegu, svrsi i rezultatima.
Usporedno istraživanje Fondacije obuhvatilo je primjere iz Perua, Zambije, Kenije i Australije, gdje je dugotrajno industrijsko onečišćenje ostavilo ozbiljne posljedice na zdravlje stanovništva. U pojedinim slučajevima uslijedili su dugotrajni sudski postupci, odštete i zahtjevi za sanaciju onečišćenih područja.
Fondacija ACT godinama upozorava i na moguće posljedice rudarskih aktivnosti na području Vareša za okoliš i vodotoke važne za vodoopskrbu Kaknja i Breze. Zbog ozbiljnosti situacije obratila se i nositeljima posebnih postupaka Ujedinjenih naroda, tražeći odgovore nadležnih institucija Bosne i Hercegovine te konkretne mjere zaštite stanovništva.
Iz Fondacije zahtijevaju neovisno ispitivanje mogućih izvora onečišćenja, javnu objavu rezultata, kontinuirano praćenje kvalitete zraka, vode, tla i prašine te zdravstveni nadzor stanovništva, uz posebnu zaštitu djece i drugih ranjivih skupina.
Ističu kako stanovnici Vareša, Kaknja i Breze imaju pravo znati kakvim su rizicima izloženi te koje mjere institucije poduzimaju kako bi zaštitile njihovo zdravlje.
