Američka administracija snažno podupire projekt povezivanja Hrvatske i Bosne i Hercegovine novim plinovodom, a tim povodom u Sarajevo su ovih dana stigli investitori iz Sjedinjenih Američkih Država. Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović najavio je kako će u narednih deset dana započeti razgovore s američkim kompanijama koje su pokazale interes za realizaciju projekta Južne plinske interkonekcije.
Čović ističe da je, uz donošenje novih propisa, nužno izmijeniti i postojeći zakon o plinskom povezivanju, koji je ranije usvojen ubrzanim postupkom i bez sudjelovanja hrvatskih predstavnika u Bosni i Hercegovini.
“Naš primarni cilj je definirati tvrtku koju bi napravili kao jednu asocijaciju tvrtki iz javnog segmenta djelovanja iz Hrvatske i BiH, Federacije BiH, koja bi bila nositelj projekta Južne plinske interkonekcije sa sjedištem u Mostaru, a paralelno s tim raditi sve druge projekte. Ali mi je drago da smo krenuli i da vidimo nekakve interese, a naš strateški interes je upravo da američki partneri zajedno s nama krenu u realizaciju ovog projekta”, rekao je.
Iz Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu potvrđeno je kako bi američka privatna tvrtka AAFS Infrastructure and Energy LLC mogla preuzeti izgradnju plinovoda u BiH, kojim bi se zemlja povezala s hrvatskom plinskom mrežom. Na društvenoj mreži X naveli su da su u Sarajevo doputovali čelnici te tvrtke, zaduženi za razvoj projekta Južne interkonekcije, te da su se sastali s američkim otpravnikom poslova Johnom Ginkelom, trenutačno najvišim američkim diplomatskim predstavnikom u BiH.
U BiH su stigli predsjednik AAFS Infrastructure and Energy LLC Joseph Flynn i potpredsjednik Jesse Binnall, koji će tijekom boravka razgovarati s domaćim političkim i institucionalnim predstavnicima o mogućnostima ulaganja američkog kapitala u izgradnju i upravljanje plinovodom.
“Ovaj projekt omogućit će isporuku pouzdanog američkog ukapljenog prirodnog plina u BiH čime će se ojačati energetska sigurnost svih građana”, poručili su iz američkog veleposlanstva.
Nakon snažnog pritiska iz krugova administracije Donalda Trumpa, lideri vladajućih stranaka u Federaciji BiH načelno su prihvatili mogućnost da realizaciju projekta Južne interkonekcije preuzme američki privatni investitor. Tvrtka koja bude izabrana za izgradnju i upravljanje plinovodom dobila bi koncesiju na razdoblje od 30 do 50 godina.
Prije početka radova bit će potrebno izmijeniti Zakon o Južnoj interkonekciji, koji je Parlament Federacije BiH usvojio početkom 2025. godine i kojim je kao nositelj projekta bila određena sarajevska tvrtka BH Gas, čemu se HDZ BiH od početka protivio. Također, Bosna i Hercegovina i Hrvatska trebaju potpisati međudržavni sporazum, a početak gradnje mogao bi uslijediti već do jeseni.
Planirano je da se plinske mreže dviju zemalja povežu trasom od Zagvozda prema Posušju, s daljnjim grananjem prema Mostaru i Novom Travniku. Trenutačno BiH prirodni plin dobavlja isključivo jednim plinovodom preko Srbije, zbog čega je u potpunosti ovisna o ruskim isporukama.
