Ekstremne vrućine, dugotrajne suše i sve niži vodostaji europskih rijeka više nisu samo ekološki problem. Posljedice već osjećaju energetski sustavi pojedinih europskih zemalja, a stručnjak za energetiku Edhem Bičakčić upozorava kako ni Bosna i Hercegovina ne može ostati po strani.

Posebno zabrinjava činjenica da potrošnja električne energije raste, dok izgradnja novih proizvodnih kapaciteta ne prati taj trend.

BiH nije ušla u energetsku tranziciju

Rekordno nizak vodostaj Dunava već je ozbiljno pogodio proizvodnju električne energije u Mađarskoj. Nuklearna elektrana Paks, koja se za hlađenje oslanja na vodu iz Dunava, morala je drastično smanjiti proizvodnju zbog povijesno niskog vodostaja.

Govoreći za N1, Bičakčić je kazao kako klimatske promjene donose sve intenzivnije poremećaje – od dugotrajnih sušnih razdoblja i požara do ekstremnih padalina i poplava.

„I u Europi se to vrlo drastično već osjeti, a Bosna i Hercegovina je netko malo manje do sada ugroženo područje, ali dolazi i ona na red“, kazao je Bičakčić.

Problem Bosne i Hercegovine vidi i u strukturi proizvodnje električne energije, koja se tradicionalno u velikoj mjeri oslanja na termoelektrane.

BiH je članica Energetske zajednice od 2006. godine i time se obvezala slijediti europske energetske politike.

„Mi se jesmo obvezali, ali mi to ne slijedimo i nismo ušli u tranziciju koja je nužna da to prebrodimo, tako da će kod nas rezovi biti drastični“, upozorio je Bičakčić.

Pitanje tranzicije dodatno je dobilo na važnosti početkom 2026. godine, kada je započela definitivna faza europskog Mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama – CBAM.

Sve veća ovisnost o uvozu

Bičakčić upozorava kako problemi velikih elektrana ne ostaju unutar granica države u kojoj se nalaze.

„Ispad iz pogona nuklearne elektrane u Mađarskoj drastično utječe na regiju jugoistoka Europe jer je to veliki kapacitet“, kazao je.

Slična situacija pojavila se i u Rumunjskoj, gdje je zbog rekordno niskog vodostaja Dunava jedan reaktor nuklearne elektrane Cernavodă zaustavljen, dok su vlasti poduzimale izvanredne mjere kako bi osigurale dovoljno vode za drugi.

Kada je riječ o Nuklearnoj elektrani Krško, njezina proizvodnja također ovisi o uvjetima na Savi. Ipak, elektrana je početkom srpnja izvijestila da je reaktor radio punom snagom, uz smanjenu učinkovitost i nešto manju količinu energije predane u mrežu zbog vremenskih uvjeta.

Govoreći o domaćem elektroenergetskom sustavu, Bičakčić je podsjetio da je BiH prije rata raspolagala s približno 4.000 MW proizvodnih kapaciteta – otprilike polovinom u hidroelektranama, a polovinom u termoelektranama.

Prema njegovim riječima, privatni sektor nakon rata izgradio je oko 1.600 MW novih kapaciteta, među kojima su Termoelektrana Stanari te solarne, vjetroelektrane i male hidroelektrane.

Istodobno, pojedina javna elektroprivredna poduzeća postala su ovisna o uvozu.

Ipak, Bičakčić je naglasio kako BiH kao cjelina, uključujući privatni sektor, i dalje ostaje izvoznik električne energije.

„Mi smo debelo digli ruke od termoelektrana“

Bičakčić smatra da je BiH prerano zapustila proizvodnju ugljena prije nego što je osigurala dovoljne zamjenske kapacitete.

Prema njegovim riječima, proizvodnja ugljena u rudnicima Federacije BiH posljednjih godina značajno je smanjena.

„Mi smo debelo digli ruke od termoelektrana, odnosno od rudnika ugljena koji osiguravaju ugljen“, rekao je.

Njegova poruka, međutim, nije da BiH treba odustati od energetske tranzicije, već da postojeće izvore ne bi trebalo gasiti bez prethodno osigurane alternative.

„Mi ugljena imamo, ali ga ne kopamo“, kazao je Bičakčić, dodajući da već sada treba ozbiljno pripremati alternative za razdoblje do 2050. godine.

Kao moguće buduće opcije spomenuo je plinske elektrane, ali i modularne nuklearne reaktore.

Poseban problem vidi u rastu potrošnje električne energije. Sve veći broj klima-uređaja, toplinskih pumpi i drugih uređaja na električni pogon povećava potrebe sustava, dok istodobno treba osigurati novu proizvodnju.

„Moramo uzeti u računicu da potrošnja električne energije raste“, upozorio je.

„Ako ništa ne radite, redukcije postaju neizbježne“

Prema njegovim riječima, ovogodišnja povoljna hidrologija pomogla je da akumulacije budu u dobrom stanju, ali dugotrajna suša može vrlo brzo promijeniti situaciju.

Upravo zato iznio je i ozbiljno upozorenje:

„Kada vidite da se naglo prazne akumulacije, vidite da kriza nastupa i da je sljedeća mjera, kad istrošimo te akumulacije, redukcija“, rekao je.

Ipak, naglasio je da ne očekuje da do toga mora doći.

„Nadam se da do toga neće doći. Nema nijedan realan razlog da se to dogodi, ali ako ništa ne radite, to je neizbježno.“

BiH istodobno mora ubrzati prilagodbu europskim pravilima. Definitivna faza CBAM-a počela je 1. siječnja 2026. godine, a podaci Energetske zajednice pokazuju promjene u regionalnoj trgovini električnom energijom.

U prvom tromjesečju 2026. komercijalno planirane prekogranične razmjene između zemalja Energetske zajednice i članica EU-a smanjene su za 25 posto.

Bičakčić smatra da BiH mora razviti vlastiti sustav oporezivanja emisija, ali i konačno uspostaviti organizirano tržište električne energije te sustav certificiranja zelene energije.

„Jedina smo zemlja koja nije napravila burzu. Treba nam agencija koja će certificirati zelenu energiju“, kazao je.

Njegova ključna poruka je da energetska tranzicija nema alternativu, ali da ona zahtijeva planiranje, ulaganja i nove proizvodne kapacitete prije nego što postojeći budu ugašeni.

Ekstremna suša koja danas ograničava rad elektrana na Dunavu pokazuje koliko brzo klimatski ekstrem može postati pitanje energetske sigurnosti – i koliko skupo može biti čekanje da problem preraste u krizu.