Bosna i Hercegovina suočava se s paradoksom koji teško može ostaviti ravnodušnim – dok više od 18.000 građana obrok dobiva u jednoj od približno 60 javnih kuhinja, u zemlji se godišnje baci više od 400.000 tona hrane.
Prema procjenama UN-ovih agencija, svaki stanovnik BiH tijekom godine prosječno baci oko 83 kilograma hrane. Najveći dio otpada stvaraju domaćinstva, dok trgovački lanci, distributeri i ugostitelji godišnje unište oko 140.000 tona, najčešće zbog isteka roka trajanja ili oštećene ambalaže.
Hrana umjesto na deponiji može završiti kod onih kojima je potrebna
Posebno zabrinjava činjenica da veliki dio hrane koji bi se mogao donirati završava kao otpad, iako je BiH još 2023. godine izmjenama Zakona o PDV-u omogućila porezno oslobađanje za doniranu hranu humanitarnim organizacijama i javnim kuhinjama.
Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja „Mozaik prijateljstva“ iz Banje Luke, upozorava da se zakonske mogućnosti još uvijek nedovoljno koriste. Javna kuhinja „Obrok ljubavi“, koja djeluje u okviru ovog udruženja, svakodnevno podijeli gotovo 800 obroka.
Pokrenuta digitalna banka hrane
Kako bi se olakšalo povezivanje donatora i organizacija kojima je hrana potrebna, Fondacija „Mozaik“ pokrenula je digitalnu banku hrane Nikogladan.ba.
Sustav omogućava kompanijama da objave što žele donirati, nakon čega se povezuju s odgovarajućom javnom kuhinjom ili organizacijom. Na taj način hrana može izravno doći do onih kojima je potrebna, bez nepotrebnog skladištenja i dodatnih troškova.
U sustavu je trenutačno registrirano 30 donatora i 34 posrednika, odnosno javne kuhinje i organizacije koje pomažu ljudima u potrebi. Objavljeno je 38 donacija ukupne vrijednosti 176.715 KM, dok je prosječno vrijeme od objave donacije do njezine rezervacije bilo kraće od 22 sekunde.
Planiraju dodatno unaprijediti platformu
U pripremi je nova verzija platforme koja bi trebala dodatno olakšati proces doniranja. Planirano je uvođenje geolociranja, kako bi donatori mogli pronaći najbliže kuhinje, ali i uzimanje u obzir vrste hrane, kapaciteta kuhinje te mogućnosti održavanja hladnog lanca.
Predviđeno je i uvođenje obavijesti putem Vibera, automatskih podsjetnika za preuzimanje hrane te preciznije evidencije preuzetih količina.
Ovi podaci ponovno otvaraju pitanje učinkovitijeg sustava doniranja hrane u BiH – posebno u situaciji kada se ogromne količine hrane uništavaju, dok tisuće građana svakodnevno ovise o pomoći javnih kuhinja.
