Ulazak Republike Hrvatske u schengenski prostor od 1. siječnja iduće godine sa sobom neće donijeti velike promjene s obzirom na to da Hrvatska već dulje vrijeme provodi schengenska pravila na granici.
No, u trenutku kada na snagu stupi odluka o Europskom sustavu za informacije o putovanjima i odobravanju putovanja (ETIAS), a što bi moglo uslijediti do kraja 2023. godine, državljani BiH morat će prije putovanja u schengenski prostor podnijeti jednostavan zahtjev koji će vrijediti tri godine i čija će cijena iznositi 7 eura.
No, ono što je nepoznanica jest odgovor na pitanje hoće li ovaj obrazac morati popunjavati i državljani Europske unije, odnosno Republike Hrvatske koji žive u Bosni i Hercegovini. Za sada konačnog odgovora nema, no, kako doznajemo, čeka se smjernica Europskog vijeća koja bi mogla stići u idućih nekoliko dana i nakon koje bi mnoge stvari u tom kontekstu mogle biti jasnije. Jasno je i kako se Europska unija sada suočava s jedinstvenom situacijom s obzirom na to da izvan granice Schengena žive njezini državljani, a koji prebivalište imaju u Bosni i Hercegovini, državi koja nije članica Unije.
I dok je za sve europske državljane koji imaju prebivalište u zemljama EU-a situacija kristalno jasna, ovo je trenutak u kojemu će se morati dodatno promišljati kako reagirati.
Nadležnost
Iz Granične policije BiH pak su naveli da, kada je riječ o pristupanju Republike Hrvatske schengenskom prostoru, eventualne izmjene na graničnim prijelazima u nadležnosti su tijela RH, odnosno MUP-a R. Hrvatske.
Iz dosadašnjeg iskustva, kada govorimo o schengenskom prostoru, gdje putuju državljani BiH, to je svakodnevica (Slovenija, Mađarska, itd.), a sama činjenica da sada ispunjavaju uvjete ulaska u navedene zemlje ukazuje da će pod istim uvjetima moći putovati i u Hrvatsku nakon njezina pristupanja Schengenu, pri čemu svakako treba imati u vidu mogućnost naknadnih izmjena režima i uvjeta ulaska u zemlje Schengena.
Druga tema koja je usko vezana uz ulazak Hrvatske u schengenski prostor je pitanje broja graničnih prijelaza koji su opremljeni za fitosanitarni pregled roba. Valja uzeti u obzir i činjenicu da BiH izvozi 72 posto robe na teritorij Europske unije, a što u praksi znači da se sav taj izvoz obavlja preko graničnih prijelaza s RH. Postavlja se opravdano pitanje je li sadašnji broj prijelaza preko kojih se može izvoziti roba, a pogotovo onih koji imaju osiguran fitosanitarni pregled, dovoljan.
Za sada postoje dva takva prijelaza te je intencija povećati taj broj za barem još jedan, dok istodobno jedan od prijedloga ide u smjeru da se uspostavi barem jedan prijelaz na kojemu će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata, a sve kako bi se olakšao proces izvoza poljoprivrednih proizvoda.
