Bosna i Hercegovina ni više od tri desetljeća nakon završetka rata nije u potpunosti riješila problem minskih polja. Istodobno, sve manja dostupnost donatorskih sredstava otežava nastavak procesa razminiranja, zbog čega se ponovno aktualiziralo pitanje stabilnog financiranja iz domaćih proračuna. (vecernji.ba)
U Ministarstvu civilnih poslova BiH izrađen je nacrt novog Zakona o protuminskom djelovanju, kojim se predviđa jasnije uređenje nadležnosti, planiranja i financiranja aktivnosti povezanih s uklanjanjem mina i drugih eksplozivnih sredstava.
Prema predloženom rješenju, sredstva bi se osiguravala iz proračuna institucija BiH, entiteta, Distrikta Brčko, županija, gradova i općina, ali i iz donatorskih i drugih izvora. Za institucije BiH, entitete i Distrikt Brčko predviđeno je izdvajanje najmanje 0,2 posto godišnjih proračuna, sve do proglašenja njihova teritorija slobodnim od minske opasnosti. (vecernji.ba)
Nacrt zakona trebao bi stvoriti dugoročniju osnovu za financiranje protuminskog djelovanja, ali i unaprijediti koordinaciju nadležnih institucija, nadzor, izvješćivanje i transparentnost cijelog procesa.
Stotine četvornih kilometara i dalje sumnjive
Prema podacima navedenima u aktualnim izvješćima, BiH i dalje ima oko 756 četvornih kilometara minski sumnjive površine. Početkom 2026. godine ta je površina iznosila oko 774,69 četvornih kilometara, odnosno 1,51 posto ukupnog teritorija države. (Vijeće ministara)
Problem dodatno otežava smanjenje broja deminera i povlačenje dijela međunarodnih donatora. Novi plan za razdoblje od 2027. do 2032. predviđa vraćanje oko 55 četvornih kilometara godišnje u sigurnu uporabu, dok bi uz stabilnije financiranje kapacitet mogao biti povećan na 75 do 80 četvornih kilometara godišnje. (vecernji.ba)
Prema procjenama navedenima u nacrtu zakona, minama i drugim eksplozivnim sredstvima bila su ugrožena brojna područja u BiH, uključujući 110 općina i više od 845.000 stanovnika koji žive u ugroženim zajednicama.
Razminiranje tako i dalje ostaje jedno od pitanja izravno povezanih sa sigurnošću stanovništva, ali i korištenjem zemljišta, gospodarskim razvojem i obnovom područja koja su desetljećima nakon rata još uvijek pod minskom opasnošću. (vecernji.ba)
BiH i 31 godinu nakon rata suočena s minama: Novi zakon trebao bi osigurati novac za razminiranje
Bosna i Hercegovina ni više od tri desetljeća nakon završetka rata nije u potpunosti riješila problem minskih polja. Istodobno, sve manja dostupnost donatorskih sredstava otežava nastavak procesa razminiranja, zbog čega se ponovno aktualiziralo pitanje stabilnog financiranja iz domaćih proračuna. (vecernji.ba)
U Ministarstvu civilnih poslova BiH izrađen je nacrt novog Zakona o protuminskom djelovanju, kojim se predviđa jasnije uređenje nadležnosti, planiranja i financiranja aktivnosti povezanih s uklanjanjem mina i drugih eksplozivnih sredstava.
Prema predloženom rješenju, sredstva bi se osiguravala iz proračuna institucija BiH, entiteta, Distrikta Brčko, županija, gradova i općina, ali i iz donatorskih i drugih izvora. Za institucije BiH, entitete i Distrikt Brčko predviđeno je izdvajanje najmanje 0,2 posto godišnjih proračuna, sve do proglašenja njihova teritorija slobodnim od minske opasnosti. (vecernji.ba)
Nacrt zakona trebao bi stvoriti dugoročniju osnovu za financiranje protuminskog djelovanja, ali i unaprijediti koordinaciju nadležnih institucija, nadzor, izvješćivanje i transparentnost cijelog procesa.
Stotine četvornih kilometara i dalje sumnjive
Prema podacima navedenima u aktualnim izvješćima, BiH i dalje ima oko 756 četvornih kilometara minski sumnjive površine. Početkom 2026. godine ta je površina iznosila oko 774,69 četvornih kilometara, odnosno 1,51 posto ukupnog teritorija države. (Vijeće ministara)
Problem dodatno otežava smanjenje broja deminera i povlačenje dijela međunarodnih donatora. Novi plan za razdoblje od 2027. do 2032. predviđa vraćanje oko 55 četvornih kilometara godišnje u sigurnu uporabu, dok bi uz stabilnije financiranje kapacitet mogao biti povećan na 75 do 80 četvornih kilometara godišnje. (vecernji.ba)
Prema procjenama navedenima u nacrtu zakona, minama i drugim eksplozivnim sredstvima bila su ugrožena brojna područja u BiH, uključujući 110 općina i više od 845.000 stanovnika koji žive u ugroženim zajednicama.
Razminiranje tako i dalje ostaje jedno od pitanja izravno povezanih sa sigurnošću stanovništva, ali i korištenjem zemljišta, gospodarskim razvojem i obnovom područja koja su desetljećima nakon rata još uvijek pod minskom opasnošću. (vecernji.ba)
