BiH – Na dnu europske ljestvice: Prosječna plaća ne pokriva ni osnovne životne potrebe
Bosna i Hercegovina i dalje nosi titulu najsiromašnije zemlje u Europi, a svakodnevica većine njezinih građana svela se na borbu za preživljavanje. Dok u državama Europske unije minimalna plaća uglavnom omogućava pokrivanje osnovnih životnih troškova, u BiH sindikalna potrošačka košarica postaje simbol sve dublje društvene i ekonomske krize.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH za veljaču 2025., sindikalna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj iznosi 3.157,40 KM. Istodobno, prosječna plaća u Federaciji BiH iznosi 1.428 KM, a u Republici Srpskoj 1.475 KM – što je nedovoljno čak i za pokrivanje osnovnih troškova poput hrane, režija i stanarine. Minimalna plaća u FBiH od 1.000 KM ne pokriva ni trećinu potrebne košarice, ostavljajući ogromnu financijsku prazninu od više od 2.000 KM.
Preživljavanje, a ne život
Udio troškova za hranu u potrošačkoj košarici u BiH iznosi čak 44,61%, što je daleko iznad europskog prosjeka od 15 do 20%. Ovakav omjer jasan je pokazatelj niskog životnog standarda, u kojem prosječan građanin gotovo polovicu prihoda troši isključivo na prehranu, dok su druge potrebe poput obrazovanja, kulture, zdravlja i rekreacije često izvan dosega.
Sociološki gledano, ovakva situacija vodi do potpunog nestanka srednjeg sloja – nekoć okosnice svakog stabilnog društva. Danas se većina građana nalazi u neizvjesnom prostoru između preživljavanja i prezaduženosti, često ovisna o pomoći iz inozemstva ili sezonskim poslovima. Sve to ukazuje na duboku ekonomsku stagnaciju i manjak sustavnih odgovora institucija na rastuću krizu.
Pogled unatrag – ništa novo na horizontu
Iako se današnja situacija čini alarmantnom, povijesni podaci pokazuju da je borba za osnovne životne potrebe na ovim prostorima dugotrajna. Još 2009. godine, prosječna plaća iznosila je 790 KM, dok je tadašnja potrošačka košarica bila 1.396 KM. Udio hrane u ukupnim troškovima kućanstava ostao je uporno visok kroz desetljeća, a podaci iz bivše Jugoslavije to dodatno potvrđuju.
Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku iz 1963., kućanstva u BiH trošila su 49,6% svojih prihoda na prehranu, a taj je udio i tijekom 70-ih i 80-ih godina rijetko padao ispod 40%. Godine 1987. BiH je izdvajala čak 44,7% prihoda kućanstava za hranu – više nego gotovo sve druge jugoslavenske republike.
U usporedbi s današnjom situacijom u Europskoj uniji, gdje bogatije države, iako više troše na hranu u apsolutnom iznosu, imaju niži udio prehrane u ukupnim troškovima, jasno je da BiH još uvijek zaostaje – ne samo u brojkama, nego i u kvaliteti života.
Vrijeme je za sustavne promjene
Potrošačka košarica u BiH više nije puki ekonomski pokazatelj, nego duboko humanitarno i društveno pitanje. Dok se cijene pune, a košarice ostaju prazne, jasno je da su građanima potrebni konkretni odgovori i učinkovite politike, a ne nova politička obećanja. Bez stvarnih promjena, siromaštvo će i dalje biti svakodnevica, a dostojanstven život nedostižan san za većinu.
