Nove izborne tehnologije, uključujući biometrijsku identifikaciju birača i optičke skenere glasačkih listića, trebale bi značajno povećati integritet izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, smanjiti mogućnost izbornih manipulacija i omogućiti bržu objavu rezultata.
To je istaknuto na konferenciji „Povjerenje u izborni proces: Očuvanje integriteta i novi izazovi“, održanoj u Sarajevu u organizaciji Delegacije Europske unije u BiH i Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.
Konferenciju su otvorili šef Delegacije EU-a u BiH Luigi Soreca i predsjednik SIP-a BiH Jovan Kalaba.
Soreca je kazao kako Europska unija podržava uvođenje novih tehnologija nakon pozitivnih iskustava s pilot-projektom biometrijske identifikacije i skeniranja glasačkih listića provedenim prije dvije godine.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina sada je opremljena novom izbornom opremom na svim biračkim mjestima.
„Nove tehnologije imaju za cilj smanjiti izborne manipulacije, ali same po sebi ne mogu osigurati slobodne i poštene izbore“, poručio je Soreca, naglašavajući odgovornost institucija, ali i važnost civilnog društva i neovisnih medija u nadzoru izbornog procesa.
Svaki listić dobiva svoju digitalnu evidenciju
Predsjednik SIP-a BiH Jovan Kalaba istaknuo je kako izbori u BiH ulaze u novu fazu, u kojoj bi se povjerenje građana trebalo graditi kroz tehnološki napredak, veću odgovornost i transparentnost.
Biometrijska identifikacija trebala bi spriječiti glasanje u ime drugih osoba, dok će optički skeneri omogućiti preciznije prebrojavanje glasačkih listića.
Građani će i dalje glasati papirnatim glasačkim listićima, a tehnologija će služiti za njihovu identifikaciju i prebrojavanje.
Prema riječima voditelja projekta Koalicije „Pod lupom“ Darija Jovanovića, nova tehnologija trebala bi spriječiti i dvostruko glasanje, glasanje u ime osoba koje nisu glasale, kao i zlouporabu praznih glasačkih listića nakon zatvaranja biračkih mjesta.
Posebno je istaknuo mogućnost da skeneri spremaju sliku svakog glasačkog listića, čime bi se otežale naknadne manipulacije, poput dodavanja preferencija kandidatima, ubacivanja dodatnih praznih listića ili namjernog poništavanja glasova.
Jovanović je ipak upozorio kako tehnologija sama po sebi neće riješiti sve probleme izbornog procesa.
Kao ozbiljne izazove naveo je pritisak na birače, prijetnje otkazima, obećanja zaposlenja i beneficija te druge oblike političkog utjecaja.
„Nove izborne tehnologije nisu samo tehničko pitanje. One su bitno pitanje slobode izražavanja građana, odnosno jamstvo da će se svaki glas brojati onako kako je dan“, poručio je Jovanović.
Na konferenciji se razgovaralo i o prijevremenim izbornim kampanjama, mogućoj zlouporabi javnih sredstava, odnosu javnih funkcija i izbornih kampanja te ulozi medija i civilnog društva u zaštiti izbornog procesa.
