Sve veća potražnja za radnicima u Bosni i Hercegovini dolazi u kontrastu s rastućim brojem nezaposlenih. Iako evidencije zavoda i službi za zapošljavanje krajem siječnja bilježe gotovo 300.000 nezaposlenih, domaći poslodavci sve češće traže uvoz radne snage.
Poslodavci su tijekom siječnja prijavili potrebu za zapošljavanjem 2.161 novog radnika. Međutim, mnogi od njih smatraju da na domaćem tržištu rada teško mogu pronaći kvalificirane radnike u određenim sektorima. Helena Lončar, direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje, istaknula je da uvozna radna snaga često vidi BiH samo kao privremenu destinaciju prije daljnjeg odlaska u zapadnoeuropske zemlje.
„Smatramo da je apsurdno da u zemlji s ovolikim brojem nezaposlenih moramo posezati za uvozom stranih radnika“, kaže Adis Kečo, šef službe Saveza samostalnih sindikata BiH. „To je pokazatelj nedostatka patriotizma i neadekvatnog odnosa prema državi.”
Problem, prema riječima stručnjaka, leži u neskladu između očekivanja radnika i ponuda poslodavaca. Radnici, suočeni s rastućim troškovima života, traže bolje uvjete rada i veće plaće, dok poslodavci nerado povećavaju primanja.
„Ključ rješenja je u višim plaćama. Poslodavci moraju biti spremni odreći se dijela svoje zarade kako bi imali kvalitetnije i zadovoljnije radnike, što bi dugoročno rezultiralo boljim poslovnim rezultatima“, zaključuje Kečo.
Odluka Vlade Federacije BiH o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM izazvala je različite reakcije. Dok su neki poslodavci upozoravali na mogućnost zatvaranja tvrtki, sindikati ističu da je adekvatna plaća ključna za motivaciju i zadržavanje radnika u zemlji.
S obzirom na trenutačno stanje, pitanje ostaje – hoće li se domaći poslodavci prilagoditi zahtjevima tržišta rada ili će se trend uvoza radne snage nastaviti i u budućnosti?
